1085.
Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O JAVNIM OKUPLJANJIMA I JAVNIM PRIREDBAMA
("Službeni list Crne Gore", br. 052/16 od 09.08.2016)
Proglašavam, Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je donijela Skupština Crne Gore 25. saziva, na Desetoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 22. jula 2016. godine.
Broj: 01-817/2
Podgorica, 3. avgusta 2016. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanović, s.r.
Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 na Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. saziva, na Desetoj śednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 22. jula 2016. godine donijela je
ZAKON
O JAVNIM OKUPLJANJIMA I JAVNIM PRIREDBAMA
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1
Ovim zakonom uređuju se javna okupljanja građana i javne priredbe, način njihovog prijavljivanja, kao i njihovo organizovanje.
Javno okupljanje
Član 2
Javno okupljanje podrazumijeva svako mirno okupljanje više od 20 lica na otvorenom prostoru radi izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i ciljeva, protesta, interesa i različitosti.
Pravo na javno okupljanje
Član 3
Svako ima pravo da organizuje javno okupljanje, bez odobrenja, u skladu sa zakonom i potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Javna priredba
Član 4
Javna priredba podrazumijeva okupljanje organizovano radi ostvarivanja prihoda u okviru registrovane privredne djelatnosti koje, s obzirom na očekivani broj učesnika i prirodu priredbe, zahtijeva preduzimanje posebnih mjera bezbjednosti.
Javna priredba organizuje se u skladu sa ovim zakonom.
Javno okupljanje i javna priredba u pokretu
Član 5
Javno okupljanje i javna priredba koji su organizovani kao kretanje učesnika na određenom prostoru smatraju se javnim okupljanjem i javnom priredbom u pokretu.
Prostor prikladan za javno okupljanje i javnu priredbu
Član 6
Prostor prikladan za javno okupljanje i javnu priredbu je javno mjesto pristupačno i prikladno za okupljanje lica čiji broj i identitet nije unaprijed određen, i na kojem okupljanje lica ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, zdravlja lica i bezbjednosti lica i imovine.
Za javno okupljanje i organizovanje javne priredbe nije prikladan prostor koji se nalazi na udaljenosti 10 metara od objekta u kojem je smještena Vlada Crne Gore, odnosno na udaljenosti 15 metara od objekata u kojima su smješteni Skupština Crne Gore, Predsjednik Crne Gore, i Ustavni sud Crne Gore.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Član 7
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
II. JAVNA OKUPLJANJA
Organizator javnog okupljanja
Član 8
Organizator javnog okupljanja je fizičko ili pravno lice koje, u skladu sa ovim zakonom, prijavljuje, organizuje i održava javno okupljanje (u daljem tekstu: organizator).
Javno okupljanje može da organizuje više fizičkih, odnosno pravnih lica.
Održavanje javnog okupljanja
Član 9
Organizator je dužan da odredi jedno fizičko lice koje će biti zaduženo da ostvaruje kontakt sa organom uprave nadležnim za policijske poslove (u daljem tekstu: policija) i drugim nadležnim organima, preduzima potrebne mjere i upozorava učesnike na obavezu poštovanja zakona (u daljem tekstu: vođa okupljanja).
Ako nastupi stvarna opasnost za bezbjednost učesnika javnog okupljanja i imovinu, organizator, odnosno vođa okupljanja može prekinuti javno okupljanje, a ako je u međuvremenu uspostavljen javni red i mir, može nastaviti prekinuto javno okupljanje.
Obaveza prijavljivanja javnog okupljanja
Član 10
Organizator je dužan da podnese pisanu prijavu za održavanje javnog okupljanja, najkasnije pet dana prije njegovog održavanja.
Prijava se podnosi policiji u mjestu održavanja javnog okupljanja, odnosno mjestu početka javnog okupljanja u pokretu.
O održavanju javnog okupljanja policija obavještava nadležne organe i službe (službe hitne medicinske pomoći, vatrogasne službe i sl.).
Izuzetno od stava 1 ovog člana, ne prijavljuju se okupljanja koja se ne održavaju na otvorenom prostoru i na javno dostupnim mjestima, osim u slučajevima kad organizator to smatra potrebnim.
Prijava javnog okupljanja
Član 11
Prijava iz člana 10 stav 1 ovog zakona, podnosi se na propisanom obrascu i sadrži:
1) podatke o organizatoru, i to:
- za pravno lice: naziv i sjedište, lično ime i kontakt telefon odgovornog lica u pravnom licu;
- za fizičko lice: lično ime, jedinstveni matični broj (u daljem tekstu: JMB), adresu, mjesto prebivališta i kontakt telefon;
2) lično ime, JMB, adresu, mjesto prebivališta i kontakt telefon vođe okupljanja;
3) podatke o prostoru, datumu i vremenu održavanja i trajanju javnog okupljanja;
4) program i cilj javnog okupljanja;
5) procjenu broja učesnika; i
6) druge podatke od interesa za bezbjedno i nesmetano održavanje javnog okupljanja.
U slučaju javnog okupljanja u pokretu, prijava sadrži i tačno određenu trasu kretanja, mjesto polaska i mjesto završetka, mjesto zadržavanja, kao i način kretanja učesnika (pješice, vozilima, biciklima, kombinovano i sl.).
Ako prijava ne sadrži podatke iz st. 1 i 2 ovog člana, policija će na to upozoriti pisanim putem podnosioca prijave i odrediti mu rok za dopunu prijave.
U slučaju iz stava 3 ovog člana, javno okupljanje smatra se prijavljenim podnošenjem potpune prijave, o čemu će policija obavijestiti organizatora.
Izmjena podataka iz stava 1 tač. 3 do 6 i stava 2 ovog člana, 72 časa prije početka održavanja javnog okupljanja, smatraće se podnošenjem nove prijave za održavanje javnog okupljanja.
Zabranjeno je održavanje javnog okupljanja u prostoru i vremenu koje nije navedeno u prijavi.
Obrazac iz stava 1 ovog člana, propisuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Konsultacije
Član 12
U cilju otklanjanja nejasnoća, nepravilnosti i nedoumica u vezi sa održavanjem javnog okupljanja policija može pozvati organizatora na konsultacije.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, organizator nije dužan da se odazove pozivu policije.
Spontana okupljanja
Član 13
U slučaju da na otvorenom prostoru prikladnom za javno nenasilno izražavanje političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i ciljeva, protesta, interesa i različitosti dođe do okupljanja više od 20 lica, koje se može pojaviti kao reakcija na određena dešavanja, a koje se nije moglo predvidjeti niti organizovati u skladu sa ovim zakonom (u daljem tekstu: spontana okupljanja), policijski službenik će upoznati učesnike tog okupljanja da okupljanje nije organizovano u skladu sa ovim zakonom i upozoriti ih da su dužni da poštuju zakon.
Ograničenje slobode okupljanja
Član 14
Policija može privremeno ograničiti slobodu javnog okupljanja ako je to ograničenje nužno u demokratskom društvu radi sprječavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela, ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, bezbjednosti lica i imovine, ili na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, u slučaju ugrožavanja zdravlja.
Ograničenje iz stava 1 ovog člana, mora biti neophodno i srazmjerno svrsi radi koje se preduzima.
Ako su ispunjeni uslovi ili okolnosti iz st. 1 i 2 ovog člana, policija će donijeti rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja.
Policija može donijeti rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja i u slučaju kad ono nije blagovremeno i uredno prijavljeno.
Organizator je dužan da postupa po rješenju iz st. 3 i 4 ovog člana.
Policija može odrediti pravac dolaska učesnika javnog okupljanja do prostora na kojem se održava javno okupljanje i odlaska sa tog prostora, u cilju sprječavanja narušavanja javnog reda i mira ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja prava i sloboda drugih lica, zdravlja ili radi bezbjednosti lica i imovine.
Policija će rješenje iz st. 3 i 4 ovog člana, donijeti najkasnije u roku od 72 časa prije početka održavanja javnog okupljanja.
Organizator je dužan da, odmah po prijemu rješenja kojim se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja, obavijesti javnost o tome na način na koji je javno okupljanje i najavljeno.
Tužba
Član 15
Protiv rješenja iz člana 14 st. 3 i 4 ovog zakona, organizator može podnijeti tužbu Upravnom sudu Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni sud), najkasnije u roku od 24 časa od časa prijema rješenja.
Policija je dužna da odgovor na tužbu sa spisima predmeta odmah dostavi Upravnom sudu.
Tužba iz stava 1 ovog člana, ne odlaže izvršenje rješenja.
Odluka po tužbi se mora donijeti najkasnije u roku od 48 časova od časa prijema spisa predmeta.
Održavanje reda i mira na javnom okupljanju
Član 16
Od organizatora se očekuje da preduzme sve potrebne mjere da obezbijedi red na javnom okupljanju i da upozori učesnike javnog okupljanja na obavezu poštovanja zakona.
Organizator ili vođa okupljanja je dužan da omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju.
Policijski službenik dužan je da spriječi ometanje ili onemogućavanje održavanja javnog okupljanja koje se održava u skladu sa ovim zakonom.
Učesnicima javnog okupljanja, kao i licima koja se kreću prema prostoru na kojem se održava javno okupljanje zabranjeno je nošenje predmeta pogodnih za nanošenje tjelesnih povreda, kao i alkoholnih pića.
Učesnici javnog okupljanja ne smiju nositi uniforme, djelove uniformi, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili podstiče na oružani sukob ili nasilje, kršenje ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, nacionalnu, rasnu, seksualnu, vjersku ili drugu neravnopravnost, mržnju i netrpeljivost.
Poslove zaštite bezbjednosti lica i imovine, bezbjednosti Crne Gore, zaštite ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, zaštite zdravlja i druge poslove koje se odnose na obezbjeđivanje javnog okupljanja vrši policija u saradnji sa nadležnim organima i službama.
Prekid javnog okupljanja
Član 17
Neposredno prije početka javnog okupljanja ili u toku njegovog trajanja, policijski službenici su ovlašćeni da prekinu javno okupljanje ako:
1) njegovo održavanje nije prijavljeno ili nije dozvoljeno;
2) je usmjereno na nasilno ugrožavanje ustavnog poretka;
3) se učesnici pozivaju ili podstiču na oružani sukob ili nasilje, kršenje ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu neravnopravnost, mržnju i netrpeljivost;
4) postoji ugrožavanje bezbjednosti lica i imovine, zdravlja, prava drugih lica, odnosno kad nastupi stvarna ili neposredna opasnost od nasilja, uništavanja materijalnih dobara ili drugih oblika narušavanja javnog reda i mira u većem obimu;
5) nastupi opasnost po život i zdravlje učesnika javnog okupljanja ili drugih lica;
6) se održava na prostoru iz člana 6 stav 2 ovog zakona; i
7) se održava na prostoru ili u vremenu koje nije navedeno u prijavi.
Mjere u slučaju prekida javnog okupljanja
Član 18
Policijski službenik će naređenje o prekidu javnog okupljanja zbog razloga iz člana 17 ovog zakona saopštiti organizatoru ili vođi okupljanja, odnosno učesnicima javnog okupljanja.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, organizator ili vođa okupljanja je dužan da učesnicima javnog okupljanja odmah saopšti da je okupljanje prekinuto i da zatraži da se učesnici mirno raziđu.
Ako organizator, vođa okupljanja ili učesnici javnog okupljanja ne postupe u skladu sa naređenjem iz stava 1 ovog člana, policija će preduzeti mjere radi razilaženja učesnika javnog okupljanja, u skladu sa zakonom.
III. JAVNE PRIREDBE
Organizator javne priredbe
Član 19
Organizator javne priredbe je privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, koji u skladu sa ovim zakonom priređuju javnu priredbu.
Rukovodilac javne priredbe
Član 20
Organizator javne priredbe je dužan je da odredi rukovodioca javne priredbe i lice za vršenje poslova održavanja reda na javnoj priredbi (u daljem tekstu: redar).
Rukovodilac javne priredbe je fizičko lice koje preduzima potrebne mjere radi vršenja nadzora nad održavanjem javne priredbe i obezbjeđenja reda i mira na javnoj priredbi, kao i usmjerava rad redara.
Rukovodilac javne priredbe je dužan da prekine javnu priredbu ako nastupi stvarna opasnost za bezbjednost učesnika javne priredbe i imovinu.
Rukovodilac javne priredbe može da nastavi prekinutu javnu priredbu ako je u međuvremenu uspostavljen javni red i mir.
Redar
Član 21
Redar može biti lice koje je navršilo najmanje 18 godina života.
U cilju obezbjeđenja reda na javnoj priredbi, redar je dužan da štiti učesnike javne priredbe i imovinu koja se nalazi na prostoru na kojem se održava javna priredba.
Redar je dužan da postupa po uputstvima i naređenjima koje izda policijski službenik i da mu pruži podatke o licu koje je narušilo red i mir, ukoliko ih posjeduje.
Redar je dužan da:
1) izvrši pregled lica koje ulazi u prostor na kojem se održava javna priredba;
2) usmjerava kretanje učesnika javne priredbe; i
3) zabrani pristup prostoru na kojem se održava javna priredba licu u vidno alkoholisanom stanju ili licu na osnovu čijeg ponašanja procijeni da može da ometa javnu priredbu.
Pregledom lica iz stava 4 tačka 1 ovog člana, smatra se spoljni pregled odjeće i obuće, kao i predmeta koje lice nosi.
Redar je dužan da za vrijeme vršenja poslova održavanja reda na javnoj priredbi nosi prsluk fluorescentne boje sa vidljivim natpisom "Redar".
Redar ne smije da nosi predmete pogodne za nanošenje povreda, kao ni djelove uniforme, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili podstiče na oružane sukobe ili nasilje, nacionalnu, rasnu, seksualnu, vjersku ili drugu neravnopravnost, mržnju i netrpeljivost.
Prijava javne priredbe
Član 22
Organizator javne priredbe dužan je da podnese policiji pisanu prijavu za održavanje javne priredbe na propisanom obrascu, najkasnije sedam dana prije početka njenog održavanja.
Prijava iz stava 1 ovog člana, sadrži:
1) podatke o organizatoru javne priredbe, i to:
- za privredno društvo i drugo pravno lice: naziv i sjedište, lično ime i kontakt telefon odgovornog lica u privrednom društvu, odnosno pravnom licu;
- za preduzetnika: lično ime, JMB, adresu, mjesto prebivališta i kontakt telefon;
2) lično ime, JMB, adresu, mjesto prebivališta i kontakt telefon rukovodioca javne priredbe;
3) podatke o prostoru, datumu i vremenu održavanja i trajanju javne priredbe;
4) program i cilj javne priredbe;
5) broj redara;
6) podatke o mjerama koje će organizator javne priredbe preduzeti za održavanje reda i mira;
7) procjenu broja učesnika; i
8) druge podatke od interesa za bezbjedno i nesmetano održavanje javne priredbe.
U slučaju javne priredbe u pokretu prijava za održavanje javne priredbe, pored podataka iz stava 1 ovog člana, sadrži i tačno određenu trasu kretanja, mjesto polaska i mjesto završetka, mjesto zadržavanja, kao i način kretanja učesnika (pješice, vozilima, biciklima, kombinovano i sl.).
Ako prijava za održavanje javne priredbe ne sadrži podatke iz st. 2 i 3 ovog člana, policija će na to upozoriti pisanim putem podnosioca prijave i odrediti mu rok da dopuni prijavu.
U slučaju iz stava 4 ovog člana, javna priredba smatra se prijavljenom podnošenjem potpune prijave, o čemu će policija obavijestiti organizatora javne priredbe.
Izmjena podataka iz stava 2 tač. 3 do 8 i stava 3 ovog člana, 72 časa prije početka održavanja javne priredbe, smatraće se podnošenjem nove prijave za održavanje javne priredbe.
Zabranjeno je održavanje javne priredbe u prostoru i vremenu koje nije navedeno u prijavi.
Obrazac iz stava 1 ovog člana, propisuje Ministarstvo.
Ograničenje održavanja javne priredbe
Član 23
Policija može, u skladu sa zakonom, privremeno ograničiti održavanje javne priredbe ako je to ograničenje nužno u demokratskom društvu radi sprječavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela, ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, bezbjednosti lica i imovine, ili na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, u slučaju ugrožavanja zdravlja.
Ograničenje iz stava 1 ovog člana, mora biti neophodno i srazmjerno svrsi radi koje se preduzima.
Ako su ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, policija donosi rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javne priredbe.
Policija može donijeti rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javne priredbe i u slučaju kad nije blagovremeno i uredno prijavljena, kao i kad organizator javne priredbe po nalogu policije nije preduzeo dodatne mjere obezbjeđenja.
Organizator je dužan da postupa po rješenju iz st. 3 i 4 ovog člana.
Policija može odrediti pravac dolaska učesnika javne priredbe do prostora na kojem se održava i odlaska sa tog prostora, u cilju sprječavanja narušavanja javnog reda i mira ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja prava i sloboda drugih lica ili zdravlja, ili radi bezbjednosti ljudi i imovine.
Policija će rješenje iz st. 3 i 4 ovog člana donijeti, najkasnije u roku od 72 časa prije početka održavanja javne priredbe.
Organizator je dužan da, odmah po prijemu rješenja kojim se ne dozvoljava održavanje javne priredbe, obavijesti javnost o tome na način na koji je javna priredba i najavljena.
Tužba
Član 24
Protiv rješenja iz člana 23 st. 3 i 4 ovog zakona, organizator javne priredbe može podnijeti tužbu Upravnom sudu, najkasnije u roku od 24 časa od časa prijema rješenja.
Policija je dužna da odgovor na tužbu sa spisima predmeta odmah dostavi Upravnom sudu.
Tužba iz stava 1 ovog člana, ne odlaže izvršenje rješenja.
Odluka po tužbi se mora donijeti najkasnije u roku od 48 časova od časa prijema spisa predmeta.
Održavanje reda i mira na javnim priredbama
Član 25
Organizator javne priredbe je dužan da obezbijedi red i mir na javnoj priredbi.
U cilju obezbjeđenja reda i mira organizator javne priredbe mora da obezbijedi dovoljan broj redara.
Organizator javne priredbe dužan je i da obezbijedi prisustvo službe hitne medicinske pomoći i vatrogasne službe.
Radi održavanja javnog reda i mira na javnim priredbama organizator javne priredbe može da angažuje privredno društvo, drugo pravno lica i preduzetnika koji obavlja djelatnost zaštite lica i imovine koje ne obezbjeđuje država.
Radi održavanja javnog reda i mira na javnim priredbama organizator javne priredbe može da angažuje i policiju.
U slučaju iz stava 5 ovog člana, organizator javne priredbe dužan je da snosi troškove održavanja javnog reda i mira čija se visina utvrđuje ugovorom, koji se zaključuje najkasnije 48 časova prije početka javne priredbe.
Dodatne mjere obezbjeđenja
Član 26
Na osnovu procjene podataka iz prijave za održavanje javne priredbe i drugih okolnosti, policija može naložiti organizatoru javne priredbe da preduzme dodatne mjere obezbjeđenja, u roku koji ne može biti kraći od 48 časova.
Uklanjanje predmeta i objekata
Član 27
Po završetku javne priredbe organizator javne priredbe je dužan da ukloni predmete i objekte postavljene za održavanje javne priredbe, kako bi prostor na kojem je održana javna priredba bio vraćen u stanje u kojem je bio prije njenog održavanja.
Odgovornost za štetu
Član 28
Organizator javne priredbe odgovara za štetu učinjenu od strane učesnika javne priredbe, u skladu sa načelom objektivne odgovornosti.
Prekid javne priredbe
Član 29
Neposredno prije početka javne priredbe ili u toku njenog trajanja policijski službenici ovlašćeni su da prekinu javnu priredbu ako:
1) njeno održavanje nije prijavljeno ili nije dozvoljeno;
2) je usmjerena na nasilno ugrožavanje ustavnog poretka;
3) se učesnici pozivaju ili podstiču na oružani sukob ili nasilje, kršenje ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, nacionalnu, rasnu, seksualnu, vjersku ili drugu neravnopravnost, mržnju i netrpeljivost;
4) postoji ugrožavanje bezbjednosti lica i imovine, zdravlja, prava drugih lica, odnosno kad nastupi stvarna ili neposredna opasnost od nasilja, uništavanja materijalnih dobara ili drugih oblika narušavanja javnog reda i mira u većem obimu;
5) nastupi opasnost po život i zdravlje učesnika javne priredbe ili drugih lica;
6) se održava na prostoru iz člana 6 stav 2 ovog zakona;
7) se održava na prostoru i u vremenu koje nije navedeno u prijavi; i
8) organizator javne priredbe ne može da održi red i mir.
Mjere u slučaju prekida javne priredbe
Član 30
Policijski službenik će naređenje o prekidu javne priredbe zbog razloga iz člana 29 ovog zakona izdati organizatoru javne priredbe ili rukovodiocu javne priredbe, odnosno učesnicima.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, organizator javne priredbe ili rukovodilac javne priredbe dužan je da učesnicima javne priredbe odmah saopšti da je javna priredba prekinuta i da zatraži da se učesnici mirno raziđu.
Ako organizator javne priredbe, rukovodilac javne priredbe ili učesnici javne priredbe ne postupe u skladu sa naređenjem iz stava 1 ovog člana, policija će preduzeti mjere radi razilaženja učesnika javne priredbe, u skladu sa zakonom.
IV. NADZOR
Nadzor nad sprovođenjem zakona
Član 31
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, u okviru utvrđenih nadležnosti, vrši Ministarstvo.
Poslove inspekcijskog nadzora, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor, vrši policijski službenik.
Izvještavanje
Član 32
Vlada Crne Gore o primjeni ovog zakona podnosi izvještaj Skupštini Crne Gore, najmanje jednom godišnje, a najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
V. KAZNENE ODREDBE
Član 33
Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 5.000 eura kazniće se pravno lice kao organizator javnog okupljanja, ako:
1) ne podnese pisanu prijavu za održavanje javnog okupljanja, najkasnije pet dana prije njegovog održavanja (član 10 stav 1);
2) održi javno okupljanje u prostoru i vremenu koje nije navedeno u prijavi (član 11 stav 1)
3) ne postupa po rješenju iz člana 14 st. 3 i 4 ovog zakona (član 14 stav 5);
4) odmah po prijemu rješenja kojim se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja ne obavijesti javnost o tome da održavanje javnog okupljanja nije dozvoljeno (član 14 stav 8);
5) ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju (član 16 stav 2); i
6) u slučaju iz člana 18 stav 1 ovog zakona, odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu (član 18 stav 2).
Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 250 eura do 1.000 eura odgovorno lice u pravnom licu.
Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 100 eura do 500 eura fizičko lice kao organizator javnog okupljanja.
Član 34
Novčanom kaznom u iznosu od 100 eura do 500 eura kazniće se vođa okupljanja, ako:
1) ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju (član 16 stav 2);
2) u slučaju iz člana 18 stav 1 ovog zakona, odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu (član 18 stav 2).
Član 35
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 eura do 10.000 eura kazniće se pravno lice kao organizator javne priredbe, ako:
1) ne podnese policiji pisanu prijavu za održavanje javne priredbe na propisanom obrascu, najkasnije sedam dana prije početka njenog održavanja (član 22 stav 1);
2) održi javnu priredbu u prostoru i vremenu koji nije navedeno u prijavi (član 22 stav 7);
3) ne postupa po rješenju iz člana 23 st. 3 i 4 ovog zakona (član 23 stav 5);
4) odmah po prijemu rješenja kojim se ne dozvoljava održavanje javne priredbe, ne obavijesti javnost o tome da održavanje javne priredbe nije dozvoljeno (član 23 stav 8);
5) ne obezbijedi prisustvo službe hitne medicinske pomoći i vatrogasne službe (član 25 stav 3);
6) po završetku javne priredbe ne ukloni predmete i objekte postavljene za održavanje javne priredbe kako bi prostor na kojem je održana javna priredba bio vraćen u stanje u kojem je bio prije njenog održavanja (član 27); i
7) u slučaju iz člana 30 stav 1 ovog zakona, odmah ne saopšti učesnicima javne priredbe da je javna priredba prekinuta i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu (član 30 stav 2).
Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 1.000 eura odgovorno lice u pravnom licu.
Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 700 eura do 5.000 eura preduzetnik kao organizator javne priredbe.
Član 36
Novčanom kaznom u iznosu od 250 eura do 1.000 eura kazniće se rukovodilac javne priredbe, ako:
1) ne prekine javnu priredbu, ako nastupi stvarna opasnost za bezbjednost učesnika javne priredbe i imovinu (član 20 stav 3);
2) u slučaju iz člana 30 stav 1 ovog zakona, odmah ne saopšti učesnicima javne priredbe da je javna priredba prekinuta i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu (član 30 stav 2).
Član 37
Novčanom kaznom u iznosu od 100 eura do 500 eura kazniće se redar na javnoj priredbi, ako:
1) ne izvrši pregled lica koje ulazi u prostor na kojem se održava javna priredba (član 21 stav 4 tačka 1);
2) ne usmjerava kretanje učesnika javne priredbe (član 21 stav 4 tačka 2); i
3) za vrijeme vršenja poslova održavanja reda na javnoj priredbi ne nosi prsluk fluorescentne boje sa vidljivim natpisom "Redar" (član 21 stav 6).
VI. PRELAZNA I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje podzakonskih akta
Član 38
Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak važenja zakona
Član 39
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o javnim okupljanjima ("Službeni list RCG", broj 31/05 i "Službeni list CG", broj 1/15).
Stupanje na snagu
Član 40
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
Broj: 24-1/16-1/4
EPA 1022 XXV
Podgorica, 22. jul 2016. godine
Skupština Crne Gore 25. saziva
Predśednik,
Darko Pajović, s.r.