Prečišćeni tekst Zakona o izvršenju i obezbjeđenju obuhvata sljedeće propise:

1. Zakon o izvršenju i obezbjeđenju ("Službeni list Crne Gore", br. 036/11 od 27.07.2011),

2. Zakon o dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ("Službeni list Crne Gore", br. 028/14 od 04.07.2014),

3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ("Službeni list Crne Gore", br. 020/15 od 24.04.2015),

4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ("Službeni list Crne Gore", br. 022/17 od 03.04.2017),

5. Odluka Ustavnog suda Crne Gore U-I br. 22/15, od 29. septembra 2017. godine ("Službeni list Crne Gore", br. 076/17 od 17.11.2017),

6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ("Službeni list Crne Gore", br. 025/19 od 30.04.2019), u kojima je naznačen njihov dan stupanja na snagu.

ZAKON

O IZVRŠENJU I OBEZBJEĐENJU

("Službeni list Crne Gore", br. 036/11 od 27.07.2011, 028/14 od 04.07.2014, 020/15 od 24.04.2015, 022/17 od 03.04.2017, 076/17 od 17.11.2017, 025/19 od 30.04.2019)

Glava I

OSNOVNE ODREDBE

Sadržina zakona

Član 1

Postupak prinudnog ostvarivanja potraživanja na osnovu domaće ili strane izvršne ili vjerodostojne isprave (u daljem tekstu: postupak izvršenja) i obezbjeđenja potraživanja (u daljem tekstu: postupak obezbjeđenja) sprovodi se u skladu sa ovim zakonom, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Ovaj zakon primjenjuje se i na prinudno izvršenje odluke donijete u upravnom postupku koja glasi na ispunjavanje novčane obaveze, ako se izvršenje sprovodi na nekretninama, akcijama i udjelima članova u privrednom društvu.

Ovaj zakon primjenjuje se i na prinudno izvršenje notarskih akata i drugih isprava propisanih zakonom.

Na izvršenje i obezbjeđenje na brodu i vazduhoplovu primjenjuje se ovaj zakon samo ako je to posebnim zakonom određeno.

Pokretanje postupka

Član 2

Postupak izvršenja pokreće se predlogom izvršnog povjerioca, a postupak obezbjeđenja predlogom predlagača obezbjeđenja.

Postupci iz stava 1 ovog člana pokreću se po službenoj dužnosti kad je to zakonom određeno.

Nadležnost javog izvršitelja

Član 3

Za odlučivanje u postupku izvršenja, sprovođenje izvršenja, kao i za sprovođenje obezbjeđenja nadležan je javni izvršitelj, osim u slučajevima za koje je zakonom propisana nadležnost suda.

Javni izvršitelj određuje i sprovodi izvršenje na osnovu izvršne isprave suda ili organa čije je sjedište na području za koje je javni izvršitelj imenovan.

Za određivanje i sprovođenje izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave nadležan je javni izvršitelj na čijem se području nalazi prebivalište, odnosno sjedište izvršnog dužnika.

Za sprovođenje obezbjeđenja nadležan je javni izvršitelj imenovan za područje suda koji je donio rješenje o obezbjeđenju.

Kad javni izvršitelj preduzima radnje sprovođenja izvršenja i sprovođenja obezbjeđenja van područja za koje je imenovan, ove radnje može preduzimati lično ili preko javnog izvršitelja sa područja na kojem se sprovodi izvršenje.

Nadležnost suda

Član 4

Sud je nadležan da odlučuje u postupku izvršenja i sprovodi izvršenje sudskih odluka:

   - radi predaje i oduzimanja djeteta;

   - radi vraćanja zaposlenog na rad;

   - po kojima je izvršni dužnik dužan da učini određenu radnju koju umjesto njega, po zakonu ili pravnom poslu, ne može da učini drugo lice.

O predlogu za određivanje obezbjeđenja odlučuje sud.

Sud odlučuje i o:

   - predlogu za protivizvršenje;

   - zahtjevu izvršnog povjerioca za plaćanje sudskih penala.

Sastav suda

Član 5

U pravnim stvarima za koje je predviđena nadležnost suda postupak izvršenja i postupak obezbjeđenja u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac.

Odluke po prigovoru u drugom stepenu donosi sudija pojedinac, odnosno vijeće od tri sudije prvostepenog suda.

Hitnost i redosljed postupanja

Član 6

Postupak izvršenja i postupak obezbjeđenja su hitni.

Predmeti se uzimaju u rad redom kako su primljeni, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Odluke

Član 7

U postupku izvršenja i postupku obezbjeđenja sud i javni izvršitelj donose rješenja i zaključke.

Zaključkom se određuje sprovođenje pojedinih radnji i odlučuje o pitanjima upravljanja postupkom.

Prigovor

Član 8

Protiv rješenja u postupku izvršenja i postupku obezbjeđenja može se izjaviti prigovor u skladu sa ovim zakonom.

Protiv zaključka nije dozvoljen prigovor.

Zaštita stranaka, učesnika u postupku izvršenja i njihovih porodica

Član 9

Prilikom sprovođenja izvršenja sud i javni izvršitelj dužni su da vode računa o dostojanstvu ličnosti stranke, učesnika u postupku i članova njihovih porodica.

Obim izvršenja i obezbjeđenja

Član 10

Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja i obezbjeđenja takvog potraživanja odrediće se i sprovesti u obimu koji je potreban za namirenje, odnosno obezbjeđenje tog potraživanja.

Redosljed namirenja više izvršnih povjerilaca

Član 11

Više izvršnih povjerilaca koji ostvaruju svoja novčana potraživanja prema istom izvršnom dužniku i na istom predmetu izvršenja namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire, osim u slučajevima u kojima je ovim zakonom drukčije određeno.

Izvršenje strane izvršne isprave

Član 12

Izvršenje strane izvršne isprave će se odrediti i sprovesti u skladu sa ovim zakonom, ako strana izvršna isprava ispunjava zakonom ili međunarodnim ugovorom propisane uslove za priznanje i izvršenje i ako je prethodno priznata od nadležnog suda.

Izvršenje na imovini druge države

Član 13

Na imovini druge države u Crnoj Gori ili međunarodne organizacije koja se nalazi na teritoriji Crne Gore ne može se odrediti izvršenje ili obezbjeđenje bez prethodne pisane saglasnosti organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove, osim ako je druga država ili međunarodna organizacija pisanom saglasnošću izričito pristala na izvršenje, odnosno obezbjeđenje.

Shodna primjena odredaba Zakona o parničnom postupku

Član 14

U postupku izvršenja i postupku obezbjeđenja shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 15

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Značenje izraza

Član 16

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

   1) potraživanje je pravo na naplatu novčanog iznosa ili na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje;

   2) izvršni povjerilac je lice čije se potraživanje ostvaruje;

   3) izvršni dužnik je lice prema kome se ostvaruje potraživanje;

   4) predlagač obezbjeđenja je lice koje je pokrenulo postupak radi obezbjeđenja nekog potraživanja;

   5) protivnik obezbjeđenja je lice prema kome se obezbjeđuje potraživanje;

   6) stranka je izvršni povjerilac, odnosno izvršni dužnik, kao i predlagač obezbjeđenja i protivnik obezbjeđenja;

   7) učesnik u postupku je lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes, a nije stranka u postupku;

   8) javni izvršitelj je fizičko lice imenovano za odlučivanja u postupku izvršenja, sprovođenje izvršenja i sprovođenje obezbjeđenja, u skladu sa zakonom;

   9) treće lice je lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo da spriječi izvršenje, sve do okončanja postupka izvršenja i izjavi prigovor prvostepenom sudu kojim traži da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim;

   10) predbilježba je vrsta upisa u javne knjige kojom se uslovno stiču, prenose ili prestaju prava na nepokretnostima i drugim predmetima izvršenja.

Glava II

POSTUPAK IZVRŠENJA

I. OPŠTE ODREDBE

Osnov za izvršenje

Član 17

Izvršenje se određuje na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, ako zakonom nije drukčije propisano.

Izvršne isprave

Član 18

Izvršne isprave su:

   1) izvršna sudska odluka i sudsko poravnanje;

   2) odluka i poravnanje koji su kao izvršne isprave propisane posebnim zakonom;

   3) ugovor o hipoteci, odnosno založna izjava sačinjena saglasno propisima kojima se uređuje hipoteka;

   4) notarski akt koji predstavlja izvršnu ispravu u skladu sa zakonom i strani notarski akt ako sadrži sve elemente neophodne za izvršenje, u skladu sa zakonom i smatra se izvršnom ispravom u zemlji porijekla;

   5) druga isprava koja je zakonom određena kao izvršna isprava.

Odluka i poravnanje

Član 19

Sudskom odlukom, u smislu ovog zakona, smatra se presuda, rješenje, rješenje o obezbjeđenju, platni i drugi nalog suda i odluke arbitraže, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno pred sudom.

Odlukom u upravnom postupku, u smislu ovog zakona, smatra se rješenje i zaključak organa državne uprave i drugog državnog organa, kao i privrednog društva ili drugog pravnog lica donesenih u vršenju javnih ovlašćenja, a poravnanjem u upravnom postupku smatra se poravnanje zaključeno u smislu zakona kojim je uređen opšti upravni postupak.

Izvršnost odluke

Član 20

Sudska odluka je izvršna ako je postala pravosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze izvršnog dužnika.

Izvršnost odluke donesene u upravnom postupku utvrđuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni postupak.

Rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze teče od dana dostavljanja odluke izvršnom dužniku.

Na osnovu odluke koja je u jednom dijelu postala izvršna, izvršenje se može odrediti samo u tom dijelu.

Izvršenje će se odrediti i na osnovu sudske odluke koja nije postala pravosnažna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna, ako je zakonom propisano da žalba ne zadržava izvršenje odluke.

Izvršnost poravnanja

Član 21

Sudsko poravnanje i poravnanje zaključeno u upravnom postupku izvršno je ako je potraživanje po poravnanju dospjelo.

Dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju ili javnom ispravom ili u skladu sa zakonom ovjerenom ispravom.

Dospjelost koja se ne može dokazati na način iz stava 2 ovog člana dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospjelost.

Podobnost izvršne isprave za izvršenje

Član 22

Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni izvršni povjerilac i izvršni dužnik, kao i predmet, vrsta, obim i rok ispunjenja obaveza.

Ako u izvršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok se određuje rješenjem o izvršenju.

Izvršnost notarskog akta

Član 23

Notarski akt je izvršan ako je postao izvršan u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršnost tog akta.

Na osnovu notarskog akta koji je postao izvršan u jednom dijelu izvršenje će se sprovesti samo u tom dijelu.

Naplata zatezne kamate

Član 24

Ako je poslije nastanka izvršne isprave došlo do promjene u visini zatezne kamate, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika, rješenjem će se odrediti naplata zatezne kamate po izmijenjenoj stopi.

Ako su u izvršnoj ispravi određeni i troškovi postupka, na predlog izvršnog povjerioca, rješenjem će se odrediti naplata zatezne kamate na iznos dosuđenih troškova po propisanoj stopi, od dana donošenja izvršne isprave do naplate.

Vjerodostojna isprava

Član 25

Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.

Vjerodostojna isprava je:

   1) mjenica i ček;

   2) obveznica i druga hartija od vrijednosti izdata u seriji, koje imaocu daju pravo na isplatu nominalne vrijednosti;

   3) faktura (račun) sa otpremnicom ili drugim pisanim dokazom da je izvršni dužnik obaviješten o nastaloj obavezi;

   4) izvodi iz poslovnih knjiga za izvršene komunalne usluge, usluge električne energije, telefonske i druge slične usluge;

   5) bankarska garancija;

   6) akreditiv;

   7) ovjerena izjava izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da sa njegovog transakcionog računa (u daljem tekstu: račun) izvrši prenos novčanih sredstava na račun izvršnog povjerioca;

   8) obračun kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja;

   9) ovjerena privremena ili okončana situacija u vezi sa izvršenim građevinskim radovima;

   10) izvod otvorenih stavki potpisan i ovjeren od strane izvršnog povjerioca i izvršnog dužnika.

Vjerodostojna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni izvršni povjerilac i izvršni dužnik, predmet, vrsta, obim i rok ispunjenja obaveze.

Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi dospjelost potraživanja, izvršenje se određuje ako je izvršni povjerilac podnio pisani dokaz da je izvršnog dužnika pozvao da ispuni dospjelu obavezu u ostavljenom roku.

Sredstva i predmeti izvršenja

Član 26

Sredstva izvršenja su izvršne radnje kojima se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje.

Sredstva izvršenja radi ostvarivanja novčanog potraživanja su: prodaja pokretnih stvari, prodaja nepokretnosti, prenos novčanog potraživanja, prenos potraživanja za predaju pokretnih stvari ili nepokretnosti, unovčavanje drugih imovinskih prava, prenos sredstava koja se vode na računu kod banke, prodaja akcija i prodaja udjela u privrednim društvima.

Predmeti izvršenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može sprovesti izvršenje radi ostvarivanja potraživanja.

Predmeti izvršenja ne mogu biti stvari van prometa, kao ni druge stvari koje su zakonom izuzete od izvršenja.

Predmeti izvršenja ne mogu biti objekti, oružje i oprema namijenjeni odbrani i bezbjednosti države.

Prilikom ocjene da li neka stvar ili pravo može biti predmet izvršenja ili izvršenje na nekoj stvari ili pravu može biti ograničeno, uzimaju se u obzir okolnosti u vrijeme podnošenja predloga za izvršenje, ako ovim zakonom nije drukčije izričito određeno.

Obim izvršenja

Član 27

Izvršenje se sprovodi sredstvima i na predmetima koji su navedeni u predlogu za izvršenje. Ako sredstva i predmeti izvršenja nijesu navedeni u predlogu za izvršenje, javni izvršitelj sprovodi izvršenje sredstvima i na predmetima za koje smatra da su najcjelishodniji i da će se time obezbijediti najpovoljnije namirenje izvršnog povjerioca.

Izvršni povjerilac može zahtijevati od javnog izvršitelja da bez ograničenja preduzima sve radnje u postupku izvršenja ili usloviti preduzimanje određenih radnji svojom prethodnom saglasnošću.

Promjena sredstava i predmeta izvršenja

Član 27a

Ako namirenje nije moguće sprovesti sredstvima i na predmetima izvršenja koji su već određeni, sud, odnosno javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca, rješenjem promijeniti sredstvo i predmet izvršenja ili odrediti da se izvršenje nastavi i drugim sredstvima i na drugim predmetima.

Prenos potraživanja ili obaveze

Član 28

Izvršenje se određuje i sprovodi i na predlog i u korist lica koje u izvršnoj ispravi, odnosno vjerodostojnoj ispravi nije označeno kao izvršni povjerilac ako to lice javnom ili, u skladu sa zakonom, ovjerenom ispravom dokaže da je potraživanje na njega preneseno ili da je na njega na drugi način prešlo, a ako nije u mogućnosti da dokaže na taj način, prenos ili prelaz potraživanja dokazuje se pravosnažnom izvršnom ispravom.

Odredba stava 1 ovog člana shodno se primjenjuje i u slučaju izvršenja protiv lica koje u izvršnoj ispravi, odnosno vjerodostojnoj ispravi nije označeno kao izvršni dužnik.

Uslovna i uzajamna obaveza

Član 29

Izvršenje koje zavisi od prethodnog ispunjenja neke obaveze izvršnog povjerioca ili od nastupanja nekog uslova određuje se ako izvršni povjerilac javnom ili, u skladu sa zakonom, ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je svoju obavezu ispunio ili da je njeno ispunjenje obezbijedio, odnosno da je uslov nastupio.

Ispunjenje obaveze, odnosno nastupanje uslova dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom ili upravnom postupku, ako izvršni povjerilac nije u mogućnosti da to dokaže na način iz stava 1 ovog člana.

Ako je izvršni dužnik po izvršnoj ispravi dužan da ispuni obavezu, uz uslov da se istovremeno ispuni obaveza prema njemu, odrediće se izvršenje ako izvršni povjerilac podnese dokaz da je obezbijedio ispunjenje svoje obaveze.

Smatra se da je izvršni povjerilac obezbijedio ispunjenje svoje obaveze, u smislu stava 3 ovog člana, ako je predmet obaveze položio kod javnog izvršitelja ili u istom cilju postupio na drugi pogodan način.

Izvršni povjerilac koji tvrdi da je svoju obavezu već ispunio treba to da dokaže na način iz st. 1 i 2 ovog člana.

Alternativna obaveza po izboru izvršnog dužnika

Član 30

Ako izvršni dužnik po izvršnoj ispravi ima pravo da bira između više predmeta svoje obaveze, izvršni povjerilac je dužan da u predlogu za izvršenje naznači predmet kojim obaveza treba da bude ispunjena.

Izvršni dužnik ima pravo izbora sve dok izvršni povjerilac ne primi potpuno ili djelimično predmet koji je u predlogu zahtijevao.

Alternativno ovlašćenje izvršnog dužnika

Član 31

Izvršni dužnik prema kome je izvršnom ispravom izrečena nenovčana obaveza, uz pravo da se od ispunjenja te obaveze može osloboditi plaćanjem novčanog iznosa određenog u izvršnoj ispravi, može taj iznos da plati sve dok izvršni povjerilac nije ni djelimično primio ispunjenje obaveze.

Utvrđivanje dužnikove imovine

Član 32

Izvršni dužnik je obavezan da, na zahtjev suda ili javnog izvršitelja, dostavi sve podatke o svojoj imovini i prihodima, kao i druge podatke koji su neophodni za sprovođenje izvršenja.

Podatke iz stava 1 ovog člana sud ili javni izvršitelj može zatražiti i od drugih fizičkih i pravnih lica, odnosno državnih organa, organa državne uprave i organa lokalne uprave.

Fizičkom licu ili odgovornom licu u pravnom licu koje ne dostavi ili dostavi netačne ili nepotpune podatke sud će, po službenoj dužnosti ili na predlog javnog izvršitelja, izreći novčanu kaznu u skladu sa članom 230 ovog zakona.

Jemstvo

Član 33

Jemstvo u skladu sa ovim zakonom polaže se u gotovini.

Izuzetno, sud, odnosno javni izvršitelj može odobriti, uz saglasnost izvršnog povjerioca, davanje jemstva u obliku bankarske garancije, hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili pokretne stvari čiju je vrijednost lako utvrditi na tržištu, a koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti.

Na položenom jemstvu protivna strana stiče zakonsko založno pravo. Dokaz o polaganju jemstva predstavlja osnov za upis založnog prava u odgovarajući registar, u skladu sa zakonom.

O zahtjevu za polaganje jemstva odlučuje sud, odnosno javni izvršitelj zaključkom.

Ako sud, odnosno javni izvršitelj u postupku izvršenja odluči o pravu protivne strane na naknadu štete ili troškova postupka u vezi sa radnjom za koju je jemstvo dato, na njen predlog će istim rješenjem odlučiti i o naplati utvrđenog potraživanja iz tog obezbjeđenja.

Troškovi postupka izvršenja

Član 34

Troškove postupka u vezi sa određivanjem i sprovođenjem izvršenja snosi izvršni dužnik.

Izvršni povjerilac je dužan da predujmi troškove postupka izvršenja u roku koji mu odredi sud, odnosno javni izvršitelj.

Sud, odnosno javni izvršitelj može da obustavi izvršenje ako troškovi izvršenja ne budu predujmljeni u ostavljenom roku, ukoliko nije oslobođen obaveze plaćanja troškova postupka.

Ako je postupak izvršenja pokrenut po službenoj dužnosti, troškove prethodno snosi organ koji je izvršnu ispravu donio u prvom stepenu.

Izvršni dužnik je dužan da izvršnom povjeriocu, na njegov zahtjev, naknadi troškove koji su bili potrebni za izvršenje.

Izvršni povjerilac je dužan da izvršnom dužniku, na njegov zahtjev, naknadi troškove izvršenja koje mu je neosnovano prouzrokovao.

O troškovima postupka izvršenja odlučuje sud, odnosno javni izvršitelj i u tom postupku određuje izvršenje radi njihovog namirenja, u skladu sa zakonom i propisom koji uređuje troškove postupka.

Zahtjev za naknadu troškova može se podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana okončanja postupka.

Povraćaj u pređašnje stanje

Član 35

Povraćaj u pređašnje stanje dozvoljen je samo zbog propuštanja roka za prigovor na rješenje o izvršenju.

O povraćaju u pređašnje stanje odlučuje sud.

Nedopustivost revizije i ponavljanja postupka

Član 36

Protiv pravnosnažnog rješenja u postupku izvršenja i obezbjeđenja nijesu dozvoljeni revizija ni ponavljanje postupka.

II. PREDLOG ZA IZVRŠENJE

Sadržina predloga

Član 37

U predlogu za izvršenje moraju biti naznačeni: izvršni povjerilac i izvršni dužnik, izvršna isprava, obaveza izvršnog dužnika, sredstvo i predmet izvršenja, kao i drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.

Predlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave mora da sadrži i zahtjev da se obaveže izvršni dužnik da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana po dostavi rješenja, namiri potraživanje zajedno sa odmjerenim troškovima.

Uz predlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, izvršni povjerilac je dužan da priloži vjerodostojnu ispravu u izvorniku, ovjerenom prepisu ili fotokopiji koja mora biti ovjerena.

Predlog za izvršenje koji se podnosi javnom izvršitelju, na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, sadrži elemente iz stava 1 ovog člana, pri čemu ne moraju biti naznačeni sredstva i predmeti izvršenja.

Pokretne stvari na kojima je predloženo izvršenje ne moraju biti bliže navedene u predlogu za izvršenje.

Potvrda o izvršnosti

Član 38

Ako se predlog za izvršenje podnosi sudu koji o potraživanju nije odlučivao u prvom stepenu, uz predlog se podnosi izvršna isprava, u izvorniku ili ovjerenom prepisu, koja sadrži potvrdu o izvršnosti.

Potvrdu o izvršnosti daje sud, odnosno organ koji je odlučivao o potraživanju u prvom stepenu.

Neosnovanu potvrdu o izvršnosti ukinuće rješenjem sud, odnosno organ koji je dao potvrdu, na predlog stranke, odnosno učesnika ili trećeg lica ili po službenoj dužnosti.

Ako se predlog za izvršenje podnosi javnom izvršitelju, uz predlog se podnosi izvršna isprava sa potvrdom o izvršnosti.

Povlačenje predloga za izvršenje

Član 39

Izvršni povjerilac može u toku postupka izvršenja, bez saglasnosti izvršnog dužnika, u potpunosti ili djelimično povući predlog za izvršenje.

U slučaju iz stava 1 ovog člana izvršenje će se obustaviti.

Odlukom o obustavljanju izvršenja ukinuće se sve sprovedene izvršne radnje, ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.

Ako je u slučaju iz stava 1 ovog člana izvršenje započeto, a povlačenje predloga za izvršenje od strane izvršnog povjerioca izazvalo štetu za izvršnog dužnika, izvršni povjerilac je dužan da naknadi štetu.

Izvršni povjerilac može, nakon povlačenja predloga, podnijeti novi predlog za izvršenje.

III. ODLUČIVANJE O PREDLOGU ZA IZVRŠENJE

Rok za postupanje

Član 40

O predlogu za izvršenje sud, odnosno javni izvršitelj dužan je da odluči u roku od pet dana od dana podnošenja predloga.

Rješenje o izvršenju

Član 41

Rješenjem o izvršenju sud, odnosno javni izvršitelj usvaja u cjelini ili djelimično predlog za izvršenje.

U rješenju o izvršenju moraju biti navedeni sud, odnosno javni izvršitelj, izvršni povjerilac i izvršni dužnik, izvršna, odnosno vjerodostojna isprava, obaveza izvršnog dužnika, sredstvo i predmet izvršenja i drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.

Rješenjem o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave javni izvršitelj će obavezati izvršnog dužnika da, u roku od osam dana, a na osnovu mjenice i čeka u roku od tri dana od dostavljanja rješenja, namiri potraživanje zajedno sa utvrđenim troškovima i odrediti izvršenje radi prinudne naplate tih potraživanja.

U rješenje o izvršenju iz stava 1 ovog člana unosi se pouka o pravnom lijeku.

Rješenje o odbacivanju ili odbijanju

Član 42

Rješenje kojim se predlog za izvršenje potpuno ili djelimično odbija ili odbacuje (u daljem tekstu: rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju) mora biti obrazloženo.

U rješenje iz stava 1 ovog člana unosi se pouka o pravnom lijeku.

IV. DOSTAVLJANJE

Načini dostavljanja

Član 43

Dostavljanje pismena koja proizilaze iz okvira rada javnog izvršitelja vrši se neposrednim predavanjem ili preko pošte. Potvrdu o izvršenom dostavljanju potpisuje primalac i lice koje vrši dostavljanje. Primalac će na dostavnici slovima napisati dan prijema.

Ako javni izvršitelj vrši dostavljanje sudskih pismena, u tom slučaju dostavljanje se vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Dostavljanje rješenja o izvršenju

Član 44

Rješenje o izvršenju dostavlja se izvršnom povjeriocu i izvršnom dužniku, a rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga za izvršenje dostavlja se samo izvršnom povjeriocu.

Uz rješenje o izvršenju izvršnom dužniku se dostavlja i predlog za izvršenje.

Rješenje o izvršenju na novčanom potraživanju dostavlja se i dužniku izvršnog dužnika, a rješenje o izvršenju na sredstvima na računu izvršnog dužnika dostavlja se i banci.

Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se izvršnom dužniku neposredno prije preduzimanja prve izvršne radnje, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Ako sud koji je donio rješenje o izvršenju nije nadležan za sprovođenje izvršenja, uputiće rješenje o izvršenju nadležnom sudu radi dostavljanja tog rješenja strankama i sprovođenja izvršenja.

Rješenje o izvršenju doneseno na osnovu vjerodostojne isprave dostavlja se banci kad postane pravosnažno, osim ako je izvršenje određeno na osnovu mjenice.

Dostavljanje javnim objavljivanjem

Član 45

Ako javni izvršitelj ne može da izvrši uredno dostavljanje pismena iz okvira svog rada neposredno ili putem pošte ili mu je nepoznato prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranke, dostavljanje će izvršiti javnim objavljivanjem.

Javno objavljivanje vrši se isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Javno objavljivanje sadrži: naziv javnog izvršitelja, ime/naziv stranke, posljednju poznatu adresu, broj predmeta, kratak osnov izvršenja i rok u kojem stranka treba da se obrati javnom izvršitelju.

Javno objavljivanje sadrži i upozorenje da se takav način dostavljanja smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Shodna primjena

Član 46

Na pitanja u vezi dostavljanja koja nijesu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen parnični postupak.

V. PRIGOVOR

1. Rokovi i nadležnost za odlučivanje u drugom stepenu

Rok za podnošenje prigovora

Član 47

Na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga za izvršenje, može se izjaviti prigovor u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja.

Prigovor se podnosi sudu, odnosno javnom izvršitelju koji je odlučivao o predlogu za izvršenje.

Javni izvršitelj je dužan da spise predmeta dostavi sudu, u roku od pet dana radi odlučivanja po prigovoru.

Nadležnost za odlučivanje o prigovoru u drugom stepenu

Član 48

O prigovoru na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga koje je donio sud, u drugom stepenu odlučuje vijeće istog suda.

O prigovoru na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga koje je donio javni izvršitelj, na osnovu izvršne isprave, u drugom stepenu odlučuje sudija pojedinac suda za čije je područje javni izvršitelj imenovan.

O prigovoru na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga koje je donio javni izvršitelj, na osnovu vjerodostojne isprave, u drugom stepenu odlučuje vijeće suda za čije je područje javni izvršitelj imenovan.

O prigovoru na rješenje koje je u postupku sprovođenja izvršenja donio javni izvršitelj, u drugom stepenu odlučuje vijeće suda za čije je područje javni izvršitelj imenovan.

O prigovoru iz st. 1 i 3 ovog člana, kao i o prigovoru iz člana 55 stav 3 i člana 56 stav 4 ovog zakona vijeće odlučuje u roku od 15 dana od dana dostavljanja spisa.

O prigovoru iz stava 2 ovog člana sudija pojedinac odlučuje u roku od osam dana od dana dostavljanja spisa.

2. Prigovor na rješenje na osnovu izvršne isprave

Podnošenje prigovora

Član 49

Na rješenje o izvršenju na osnovu izvršne isprave prigovor mogu da podnesu izvršni dužnik i izvršni povjerilac.

Rješenje iz stava 1 ovog člana izvršni povjerilac može pobijati samo u dijelu koji se odnosi na troškove izvršenja.

Prigovor ne odlaže izvršenje rješenja, osim ako je zakonom drukčije propisano.

Protiv rješenja o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga za izvršenje prigovor može podnijeti izvršni povjerilac.

Razlozi za prigovor na rješenje o izvršenju

Član 50

Prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu izvršne isprave može se izjaviti iz razloga koji sprječavaju izvršenje, i to ako:

   1) sud, odnosno javni izvršitelj koji je donio rješenje o izvršenju nije nadležan;

   2) isprava na osnovu koje je određeno izvršenje nema svojstvo izvršne isprave;

   3) odluka na osnovu koje je određeno izvršenje nije izvršna;

   4) je odluka na osnovu koje je određeno izvršenje ukinuta, poništena ili preinačena;

   5) je poravnanje na osnovu kojeg je određeno izvršenje poništeno;

   6) nije protekao rok za namirenje potraživanja ili ako nije nastupio uslov koji je određen poravnanjem;

   7) je izvršenje određeno na stvarima, novčanom potraživanju i drugim pravima koji su izuzeti od izvršenja, odnosno na kojima je mogućnost izvršenja ograničena;

   8) je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila poslije izvršnosti odluke ili prije toga, ali u vrijeme kad izvršni dužnik to nije mogao da istakne u postupku iz kojeg potiče izvršna isprava ili ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila poslije zaključenog poravnanja;

   9) je izvršni povjerilac odložio ispunjenje obaveze za vrijeme koje još nije isteklo;

   10) je protekao rok u kojem se, u skladu sa zakonom, može predložiti izvršenje;

   11) potraživanje nije prešlo na izvršnog povjerioca, odnosno obaveza nije prešla na izvršnog dužnika.

Iznošenje činjenica i predlaganje dokaza u prigovoru

Član 51

Izvršni dužnik je dužan da sve razloge pobijanja rješenja o izvršenju iznese u prigovoru i sve dokaze na kojima se prigovor zasniva priloži uz prigovor.

Nakon proteka roka za prigovor nije dozvoljeno iznošenje novih činjenica i predlaganje novih dokaza.

Prigovor po isteku roka

Član 52

Izuzetno, iz razloga predviđenih u članu 50 stav 1 tačka 8 ovog zakona, izvršni dužnik može izjaviti prigovor protiv rješenja o izvršenju i po isteku roka za prigovor, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.

Prigovor iz stava 1 ovog člana može se izjaviti samo iz razloga koji su nastali nakon proteka roka za izjavljivanje prigovora protiv rešenja o izvršenju.

Sud će odbaciti prigovor iz stava 1 ovog člana koji se zasniva na razlozima koje je izvršni dužnik već isticao ili mogao isticati u ranije izjavljenom prigovoru.

Odgovor na prigovor

Član 53

Prigovor protiv rješenja o izvršenju dostavlja se izvršnom povjeriocu.

Prigovor iz stava 1 ovog člana dostavlja javni izvršitelj, odnosno sud koji je donio rješenje koje se pobija prigovorom.

Izvršni povjerilac može, u roku od pet dana od dana dostavljanja prigovora, da podnese odgovor na prigovor.

Odlučivanje o prigovoru u prvom stepenu na rješenje iz nadležnosti suda

Član 54

O prigovoru na rješenje o izvršenju, kao i o prigovoru na rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga koje je donio sud na osnovu izvršne isprave, izuzetno može da odluči u prvom stepenu sudija pojedinac, u roku od pet dana.

Ako ocijeni da prigovor nije osnovan, sudija će dostaviti spise vijeću istog suda.

Razlozi za odbacivanje prigovora i ustupanje predmeta nadležnom sudu

Član 55

Sudija će rješenjem odbaciti neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen prigovor.

Sudija će po prigovoru izjavljenom iz razloga nenadležnosti, ako ocijeni da je osnovan, staviti van snage svoje rješenje, ukinuti sprovedene radnje i ustupiti spise predmeta nadležnom sudu.

Protiv rješenja iz st. 1 i 2 ovog člana može se izjaviti prigovor vijeću istog suda, u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja.

Odluke o prigovoru u prvom stepenu

Član 56

Kad ocijeni da je prigovor izvršnog dužnika osnovan, sudija koji je donio rješenje o izvršenju prigovor može usvojiti, ukinuti rješenje o izvršenju, obustaviti izvršenje u cjelini ili djelimično i ukinuti sprovedene radnje.

Kad ocijeni da je prigovor izvršnog povjerioca osnovan, sudija koji je odlučivao u prvom stepenu prigovor može usvojiti, ukinuti rješenje i ponovo odlučiti o predlogu, odnosno troškovima postupka.

Na način iz stava 1 ovog člana sudija može da postupi i povodom prigovora iz člana 52 ovog zakona.

Na rješenje iz st. 1 i 2 ovog člana može se izjaviti prigovor vijeću istog suda, u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja.

Odlučivanje po prigovoru u drugom stepenu

Član 57

Sudija pojedinac, odnosno vijeće suda će u drugom stepenu rješenjem odbaciti neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen prigovor.

Sudija pojedinac, odnosno vijeće suda će po prigovoru izvršnog dužnika protiv rješenja o izvršenju, ako ocijeni da je prigovor osnovan, usvojiti prigovor, ukinuti rješenje, obustaviti izvršenje u cjelini ili djelimično i ukinuti sprovedene radnje.

Sudija pojedinac, odnosno vijeće suda će po prigovoru izvršnog povjerioca, ako ocijeni da je prigovor osnovan, usvojiti prigovor, ukinuti rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

Ako sudija pojedinac, odnosno vijeće suda nađe da ne postoje razlozi zbog kojih je prigovor izjavljen, prigovor će odbiti kao neosnovan.

3. Prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave

Razlozi za prigovor

Član 58

Prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se izjaviti, ako:

   1) isprava na osnovu koje je određeno izvršenje nije vjerodostojna po zakonu;

   2) potraživanje iz vjerodostojne isprave nije nastalo;

   3) je u vjerodostojnu ispravu unijet neistinit sadržaj;

   4) obaveza iz vjerodostojne isprave nije dospjela;

   5) je obaveza izvršena ili na drugi način prestala.

Izvršni dužnik je dužan da u prigovoru navede sve razloge pobijanja i priloži sve dokaze na kojima se prigovor zasniva, a u slučaju da to ne učini gubi pravo da naknadno iznosi činjenice i predlaže dokaze.

Dokazi uz prigovor

Član 59

Izvršni dužnik je obavezan da uz prigovor dostavi pisane isprave kojima dokazuje navode iz prigovora, i to:

   1) pravosnažnu sudsku odluku kojom je utvrđena neistinitost isprave ili izvod iz Centralne depozitarne agencije, ako tvrdi da je isprava neistinita;

   2) nalog za plaćanje u pisanoj ili elektronskoj formi na osnovu kojeg je izvršen prenos sredstava, ako tvrdi da je obaveza izvršena;

   3) druge pisane isprave kojima potkrepljuje navode iz prigovora.

U slučaju podnošenja prigovora zbog nedospjelog potraživanja iz člana 58 stav 1 tačka 4 ovog zakona, ako nedospjelost ne proizilazi iz same vjerodostojne isprave, izvršni dužnik je dužan da priloži pisanu ispravu iz koje to proizilazi.

Dostavljanje prigovora izvršnom povjeriocu

Član 59a

Prigovor protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave javni izvršitelj koji je donio rješenje koje se pobija prigovorom dostavlja izvršnom povjeriocu.

Izvršni povjerilac može, u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora, da podnese odgovor na prigovor.

Postupak po prigovoru

Član 60

Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, dalji postupak nastaviće se kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenog na osnovu izvršne isprave.

Ako izvršni dužnik ne priloži dokaze ili priloženim dokazima ne učini vjerovatnim osnovanost njegovih navoda iz prigovora, vijeće suda će prigovor odbiti.

Ako izvršni dužnik, priloženim dokazima učini vjerovatnim navode iz prigovora kojim rješenje pobija u cjelini ili u dijelu kojim je obavezan da namiri potraživanje, vijeće suda će staviti van snage rješenje o izvršenju u dijelu kojim je određeno izvršenje i odrediti da se postupak nastavi kao povodom prigovora protiv platnog naloga.

Ako ocijeni da je prigovor izvršnog dužnika kojim rješenje pobija u dijelu kojim je određeno izvršenje osnovan, vijeće suda će postupiti na način iz člana 57 stav 2 ovog zakona.

Prigovor odlaže izvršenje rješenja, osim kad je rješenje donijeto na osnovu mjenice.

VI. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA

Izvršenje prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju

Član 61

Izvršenje određeno na osnovu izvršne isprave sprovodi se prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju, ako za pojedine izvršne radnje ovim zakonom nije drukčije određeno.

Izvršenje određeno na osnovu vjerodostojne isprave ne može se sprovesti prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju, osim kad je izvršenje određeno na osnovu mjenice.

Kad je izvršenje određeno na osnovu mjenice, banka je dužna da po rješenju o izvršenju izvrši blokadu novčanih sredstava na računu izvršnog dužnika, a da prenos novčanih sredstava izvrši po nalogu javnog izvršitelja.

Vrijeme izvršenja

Član 62

Izvršenje se sprovodi svakog dana od 8 do 21 čas.

Izvršenje se može sprovesti i van vremena iz stava 1 ovog člana, samo ako postoji očigledno izbjegavanje ili opasnost usljed odlaganja.

Postupanje prilikom sprovođenja izvršenja

Član 63

Javni izvršitelj je dužan da prilikom pretraživanja stana izvršnog dužnika ili odjeće koju on nosi na sebi i prilikom preduzimanja drugih izvršnih radnji vodi računa o dostojanstvu ličnosti izvršnog dužnika i članova njegovog domaćinstva.

Izvršnim radnjama u stanu izvršnog dužnika kojima ne prisustvuje izvršni dužnik, njegov zakonski zastupnik, punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva moraju prisustvovati dva punoljetna građanina.

Izvršenje u poslovnoj ili drugoj prostoriji izvršnog dužnika sprovodi se u radno vrijeme u prisustvu lica koje odredi izvršni dužnik, a ako izvršni dužnik ne odredi to lice, izvršna radnja se sprovodi i bez njegovog prisustva.

Kad izvršnu radnju treba sprovesti u prostoriji koja je zaključana, a izvršni dužnik nije prisutan ili ne pristaje da otvori prostoriju, javni izvršitelj će otvoriti prostoriju u prisustvu dva punoljetna građanina.

Pomoć policije

Član 64

Sud, odnosno javni izvršitelj je ovlašćen da udalji lice koje ometa sprovođenje izvršenja, odnosno sprovođenje službenih radnji.

Ako je sud ili javni izvršitelj spriječen u preduzimanju službene radnje u sprovođenju izvršenja, na njihov usmeni zahtjev organ uprave nadležan za poslove policije (u daljem tekstu: Uprava policije) dužan je da pruži pomoć, na mjestu gdje se sprovodi izvršenje.

U slučaju nepostupanja Uprave policije po usmenom zahtjevu suda iz stava 2 ovog člana, odnosno javnog izvršitelja za pružanje pomoći u sprovođenju izvršenja, sud, odnosno javni izvršitelj je dužan da odmah o tome obavijesti ministarstvo nadležno za poslove policije.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, sud odnosno javni izvršitelj dužan je da, u roku od 48 časova, usmeni zahtjev sačini u pisanoj formi i dostavi ga Upravi policije.

Otklanjanje nepravilnosti prilikom sprovođenja izvršenja

Član 65

Stranka ili učesnik u postupku koji smatra da su prilikom sprovođenja izvršenja učinjene nepravilnosti može podnijeti zahtjev za otklanjanje tih nepravilnosti nadležnom sudu.

Obrazloženi zahtjev sa dokazima podnosi se u roku od tri dana od dana saznanja za nepravilnosti, a najkasnije u roku od 15 dana od dana okončanja izvršenja. Podnošenje zahtjeva ne zadržava sprovođenje izvršenja.

Zahtjev za otklanjanje nepravilnosti dostavlja se strankama i učesnicima u postupku, kao i javnom izvršitelju na koga se zahtjev odnosi.

Sud može odlučiti da sasluša lica iz stava 3 ovog člana.

Po zahtjevu iz stava 1 ovog člana odlučuje sudija pojedinac, u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva.

Ako nađe da je zahtjev osnovan, sud će rješenjem utvrditi učinjene nepravilnosti, staviti van snage preduzete izvršne radnje i naložiti otklanjanje nepravilnosti nastalih odlukama i radnjama suda, odnosno javnog izvršitelja.

Protiv rješenja suda povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti u postupku izvršenja može se izjaviti prigovor vijeću istog suda.

Prigovor se dostavlja protivnoj stranci i učesniku u postupku koji mogu podnijeti odgovor na prigovor, u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora.

Prigovor ne zadržava sprovođenje izvršenja.

Sud će obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa o nepravilnostima u radu javnog izvršitelja.

VII. PRAVO IZVRŠNOG DUŽNIKA NA POKRETANJE PARNIČNOG ILI DRUGOG POSTUPKA

Uslovi za pokretanje parničnog ili drugog postupka

Član 66

Izvršni dužnik ima pravo da, radi utvrđivanja neke činjenice koja se odnosi na samo potraživanje, a među strankama je sporna, sve do okončanja postupka izvršenja, pokrene parnični ili drugi postupak radi proglašenja da je izvršenje nedopušteno.

Pokretanje postupka iz stava 1 ovog člana ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.

Ako je pravosnažnom odlukom suda utvrđeno da je izvršenje nedopušteno, na predlog izvršnog dužnika obustaviće se izvršenje i ukinuti izvršne radnje.

VIII. PRAVO TREĆEG LICA NA PRIGOVOR I POKRETANJE PARNIČNOG POSTUPKA

Uslovi za podnošenje prigovora i upućivanje trećeg lica na parnicu

Član 67

Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo koje sprječava izvršenje može, sve do okončanja postupka izvršenja, izjaviti prigovor sudu kojim traži da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim.

Sud će prigovor dostaviti izvršnom povjeriocu i izvršnom dužniku i pozvati ih da se, u roku od pet dana od dana dostavljanja, izjasne o prigovoru. Ako izvršenje sprovodi javni izvršitelj, sud prigovor dostavlja i njemu.

Sud će rješenjem odbaciti prigovor ako treće lice ne učini vjerovatnim da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo koje sprječava izvršenje.

Sud može, tokom cijelog postupka, treće lice čije pravo ocijeni vjerovatnim, a koje je izvršni povjerilac osporio ili se o njemu nije izjasnio, rješenjem uputiti da, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, protiv izvršnog povjerioca pokrene parnični postupak radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno.

Izvršni dužnik koji osporava pravo trećem licu mora biti obuhvaćen tužbom iz stava 4 ovog člana radi utvrđenja tog prava.

Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana ne može se izjaviti prigovor.

Podnošenje prigovora iz stava 1 ovog člana ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.

Sud će rješenje iz st. 3 i 4 ovog člana dostaviti i javnom izvršitelju ako javni izvršitelj sprovodi izvršenje.

Pokretanje parničnog postupka bez upućivanja suda

Član 68

Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo koje sprječava izvršenje može, sve do okončanja postupka izvršenja, i bez upućivanja suda iz člana 67 stav 4 ovog zakona, protiv izvršnog povjerioca pokrenuti parnični postupak radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno.

Tužbom u parničnom postupku iz stava 1 ovog člana mora biti obuhvaćen i izvršni dužnik koji osporava pravo trećeg lica.

Pokretanje postupka iz stava 1 ovog člana ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.

Pravo suvlasnika

Član 69

Izuzetno od člana 67 stav 4 i člana 68 stav 1 ovog zakona, treće lice čiji udio u susvojini na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja ne iznosi više od polovine vrijednosti te stvari ne može pokrenuti parnični postupak, niti biti upućeno od strane suda na pokretanje parničnog postupka sa zahtjevom da se izvršenje u pogledu njegovog udjela proglasi nedopuštenim, ali ima pravo da bude namireno iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije svih izvršnih povjerilaca i prije naknade troškova postupka izvršenja, kao i da sve do ustupanja stvari najpovoljnijem ponuđaču zahtijeva da mu se stvar koja je predmet izvršenja ustupi u isključivu svojinu, ako položi iznos koji odgovara vrijednosti udjela izvršnog dužnika u svojini na stvari.

Lice iz stava 1 ovog člana kome je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja može, radi utvrđivanja svog udjela u stvari, pokrenuti parnični postupak kojim mora biti obuhvaćen i izvršni dužnik, ako osporava njegov udio u stvari.

IX. ODLAGANJE I OBUSTAVA IZVRŠENJA

Odlaganje izvršenja na predlog izvršnog povjerioca

Član 70

Na predlog izvršnog povjerioca sud, odnosno javni izvršitelj će, potpuno ili djelimično, odložiti izvršenje ako sprovođenje izvršenja nije otpočelo.

Ako je sprovođenje izvršenja otpočelo, a izvršni dužnik se, u roku koji mu je određen, izjasnio protiv odlaganja, sud, odnosno javni izvršitelj će odbiti predlog za odlaganje.

Ako je zakonom predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, izvršni povjerilac može podnijeti predlog za odlaganje u tom roku.

Odlaganje izvršenja na predlog izvršnog dužnika iz naročito opravdanih razloga

Član 71

Na predlog izvršnog dužnika sud može, ako izvršni dužnik učini vjerovatnim da bi sprovođenjem izvršenja pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u potpunosti ili djelimično odložiti izvršenje, ako je:

   1) po zahtjevu izvršnog dužnika za poništavanje odluke arbitražnog suda na osnovu koje je određeno izvršenje donesena prvostepena odluka kojom se zahtjev usvaja;

   2) povodom zahtjeva izvršnog dužnika za ukidanje potvrde izvršnosti donesena prvostepena odluka kojom je zahtjev usvojen;

   3) po zahtjevu izvršnog dužnika za stavljanje van snage izvršne isprave donesena prvostepena odluka kojom je zahtjev usvojen;

   4) donesena prvostepena odluka kojom je utvrđeno da je izvršenje nedopušteno.

Sud može, na predlog izvršnog dužnika, u potpunosti ili djelimično, odložiti izvršenje i u slučajevima u kojima za to postoje naročito opravdani razlozi, kao što su teži oblici zdravstvene i socijalne ugroženosti.

Odlaganje izvršenja iz stava 1 ovog člana usloviće se polaganjem jemstva.

Odlaganje izvršenja na predlog trećeg lica

Član 72

Sud može, na predlog trećeg lica koje je pokrenulo parnični postupak u smislu člana 67 stav 4 ovog zakona, rješenjem odložiti izvršenje, ako ocijeni da bi to lice pretrpjelo znatniju štetu i odrediti trećem licu da, u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, položi jemstvo.

Sud može, na predlog trećeg lica koje je pokrenulo parnični postupak u smislu člana 68 stav 1 ovog zakona, rješenjem odložiti izvršenje, ako ocijeni da bi to lice pretrpjelo znatniju štetu i odrediti mu da, u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, položi jemstvo.

Ako sud odloži izvršenje u skladu sa stavom 1 odnosno stavom 2 ovog člana uz uslov polaganja jemstva, odrediće visinu jemstva imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja.

Odlučivanje o predlogu izvršnog dužnika ili trećeg lica za odlaganje izvršenja

Član 73

O predlogu izvršnog dužnika za odlaganje izvršenja sud će odlučiti u roku od pet dana od dana prijema predloga.

Rješenje kojim usvaja predlog izvršnog dužnika ili trećeg lica za odlaganje izvršenja sud će dostaviti izvršnom dužniku, izvršnom poveriocu, trećem licu i javnom izvršitelju, ako izvršenje sprovodi javni izvršitelj.

Podnošenje predloga izvršnog dužnika ili trećeg lica za odlaganje izvršenja ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.

Protiv rješenja kojim je odlučeno o predlogu za odlaganje izvršenja može se izjaviti prigovor vijeću istog suda.

Vrijeme za koje se izvršenje odlaže

Član 74

Ako je izvršenje odloženo na predlog izvršnog povjerioca, sud, odnosno javni izvršitelj će odložiti izvršenje za vrijeme koje je izvršni povjerilac predložio, a najviše tri puta, pri čemu ukupno vrijeme odlaganja ne može biti duže od jedne godine.

Ako je izvršni povjerilac podnio predlog za odlaganje izvršenja u slučaju u kojem je zakonom predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, izvršenje se ne može odložiti za vrijeme duže od tog roka.

Ako se izvršenje odlaže na predlog izvršnog dužnika iz člana 71 stav 1 ovog zakona, sud izvršenje može odložiti do pravosnažnog okončanja parničnog ili drugog postupka.

Ako se izvršenje odlaže na predlog izvršnog dužnika iz člana 71 stav 2 ovog zakona, sud izvršenje može odložiti samo jednom za vrijeme koje ne može biti duže od 90 dana.

Namirenje u ratama

Član 75

Stranke se mogu sporazumjeti da se potraživanje namiri u ratama.

Sprovođenje izvršenja odlaže se do isteka roka određenog sporazumom o namirenju u ratama.

Nastavljanje odloženog izvršenja

Član 76

Odloženo izvršenje nastavlja se, po službenoj dužnosti, po isteku vremena za koje je odloženo.

Na predlog izvršnog povjerioca postupak izvršenja će se nastaviti i prije isteka vremena za koje je odloženo, pod uslovom da učini vjerovatnim da su prestali razlozi za odlaganje ili ako položi jemstvo.

Obustava izvršenja

Član 77

Pored drugih slučajeva propisanih ovim zakonom, izvršenje će se obustaviti, po službenoj dužnosti, i kad je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage, odnosno ako je potvrda o izvršnosti ukinuta.

Izvršenje će se obustaviti ako se u toku izvršnog postupka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno, pribave dokazi o okolnostima koje ukazuju da je potraživanje prestalo usljed propasti predmeta izvršenja, smrti fizičkog lica kao stranke ako nema nasljednika, odnosno prestankom pravnog lica kao stranke ako nema pravnog sljedbenika, prebijanja potraživanja i u drugim sličnim slučajevima.

Rješenjem o obustavi izvršenja ukinuće se sve sprovedene izvršne radnje, ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.

X. PROTIVIZVRŠENJE

Razlozi za protivizvršenje

Član 78

Kad je izvršenje sprovedeno, izvršni dužnik može predlogom za protivizvršenje zahtijevati od suda da obaveže izvršnog povjerioca da mu vrati ono što je izvršenjem dobio, ako je:

   1) izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage;

   2) u toku izvršnog postupka dobrovoljno izmirio potraživanje izvršnog povjerioca;

   3) rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno;

   4) pravosnažnom sudskom odlukom izvršenje proglašeno za nedopušteno.

Predlog za protivizvršenje može podnijeti i treće lice koje svoje pravo na predmetu izvršenja koje sprječava izvršenje dokaže pravosnažnom sudskom odlukom kojom je izvršenje proglašeno kao nedopušteno.

Predlog za protivizvršenje iz razloga iz stava 1 tač. 1, 3 i 4 ovog člana može se podnijeti u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke izvršnom dužniku, a iz razloga iz stava 1 tačka 2 ovog člana, u roku od 15 dana od dana okončanja postupka izvršenja.

Izvršni dužnik ne može prije isteka rokova iz stava 3 ovog člana svoje potraživanje ostvariti u parničnom postupku.

Postupak po predlogu za protivizvršenje

Član 79

Predlog za protivizvršenje sud će dostaviti izvršnom povjeriocu i naložiti mu da se, u roku od pet dana od dana prijema, izjasni o tom predlogu.

Rješenjem o protivizvršenju sud će naložiti izvršnom povjeriocu da, u roku od pet dana, vrati izvršnom dužniku ono što je izvršenjem primio i istim rješenjem odrediti izvršenje radi naplate tog potraživanja u slučaju da izvršni povjerilac u ostavljenom roku dobrovoljno ne vrati izvršnom dužniku ono što je izvršenjem primio.

Rješenje iz stava 2 ovog člana sprovodi javni izvršitelj.

Prigovor na rješenje iz stava 2 ovog člana odlaže izvršenje, samo ako izvršni povjerilac uz prigovor položi jemstvo najmanje u visini potraživanja.

Ako je izvršenje sprovedeno radi naplate novčanog potraživanja, sud će, na predlog izvršnog dužnika, odrediti naplatu zatezne kamate po propisanoj stopi na iznos novčanih sredstava na kojima je izvršenje sprovedeno od dana podnošenja predloga za protivizvršenje do dana povraćaja sredstava.

Nemogućnost protivizvršenja

Član 80

Predlog za protivizvršenje neće se usvojiti ako se traži povraćaj stvari u pogledu koje su nastupile takve materijalne ili pravne promjene da povraćaj više nije moguć.

U slučaju iz stava 1 ovog člana izvršni dužnik može svoje pravo na naknadu štete ostvarivati u parničnom postupku i prije isteka roka za podnošenje predloga za protivizvršenje.

A. IZVRŠENJE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANJA

XI. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA

1. Izuzimanje od izvršenja i izvršne radnje

Izuzimanje od izvršenja

Član 81

Predmet izvršenja ne mogu biti:

   1) odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti neophodni za ličnu upotrebu, posteljne stvari, posuđe, kućni aparati, namještaj koji je neophodan izvršnom dužniku i članovima njegovog domaćinstva;

   2) hrana i ogrijev za potrebe izvršnog dužnika i članova njegovog domaćinstva za tri mjeseca;

   3) gotov novac izvršnog dužnika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja, srazmjerno vremenu do sljedećeg primanja;

   4) ordenje, medalje, ratne spomenice i drugi znaci odlikovanja i priznanja, lična pisma, rukopisi i drugi lični spisi izvršnog dužnika, kao i porodične slike;

   5) pomagala koja su licu sa invaliditetom neophodna za obavljanje njegovih životnih funkcija;

   6) poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena izvršnom dužniku, prije nego što mu se uruči.

Izvršne radnje

Član 82

Izvršenje na pokretnim stvarima sprovodi se popisom i procjenom stvari, prodajom stvari i namirenjem izvršnog povjerioca iz iznosa dobijenog prodajom tih stvari.

2. Popis i procjena stvari

Obavještenje o popisu

Član 83

Javni izvršitelj će, neposredno prije nego što pristupi popisu stvari, predati izvršnom dužniku rješenje o izvršenju i pozvati ga da plati iznos za koji je određeno izvršenje, zajedno sa kamatom i troškovima.

Ako izvršnom dužniku rješenje o izvršenju nije moglo da se preda prilikom popisa stvari, ostaviće se na mjestu gdje se popis vrši.

O vremenu i mjestu popisa obavijestiće se izvršni povjerilac, ako je to zahtijevao.

Odsustvo stranaka ne sprječava da se pristupi popisu.

O izvršenom popisu obavijestiće se stranka koja nije prisustvovala popisu.

Predmet popisa

Član 84

Predmet popisa su stvari koje se nalaze u državini izvršnog dužnika, kao i njegove stvari koje se nalaze u državini izvršnog poverioca ili trećih lica.

Ako treće lice ne obavijesti javnog izvršitelja o svojim pravima na pokretnoj stvari u državini izvršnog dužnika koja je predmet izvršenja, niti dokaže svoja prava na toj stvari, smatra se da takva prava trećeg lica ne postoje i da je izvršni dužnik vlasnik stvari koja se nalazi u njegovoj državini.

Obim popisa

Član 85

Predmet popisa može biti onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraživanja izvršnog povjerioca i troškova izvršenja.

Prvenstveno se popisuju stvari za koje nije stavljena primjedba o postojanju prava koje bi sprječavalo izvršenje i stvari koje se najlakše mogu unovčiti.

Prilikom popisa uzimaju se u obzir izjave i dokazi stranaka i trećih lica o postojanju prava iz stava 2 ovog člana.

Naknadno se može sprovesti izvršenje na drugoj stvari, a ne na onoj koja je na predlog izvršnog povjerioca popisana, ako postoji znatna nesrazmjera između vrijednosti te stvari i iznosa potraživanja.

Čuvanje popisanih stvari

Član 86

Javni izvršitelj će odlučiti o načinu čuvanja ili skladištenja popisanih stvari.

Na popisanoj stvari izvršni povjerilac može tražiti upis stečenog prava zaloge u skladu sa zakonom.

Na popisanim stvarima koje su ostavljene izvršnom dužniku na čuvanje vidno će se naznačiti da su unesene u popis.

Rizik propasti ili oštećenja stvari predatih na čuvanje izvršnom povjeriocu snosi izvršni povjerilac, osim ako je propast ili oštećenje posljedica više sile.

Gotov novac, hartije od vrijednosti i dragocjenosti predaće se javnom izvršitelju.

Javnom izvršitelju predaće se i druge stvari veće vrijednosti, ako su pogodne za takav način čuvanja.

Zabrana raspolaganja popisanim stvarima

Član 87

Zabranjeno je raspolaganje popisanim stvarima.

U rješenje o sprovođenju izvršenja unosi se zabrana iz stava 1 ovog člana, kao i upozorenje izvršnom dužniku na krivičnopravne posljedice postupanja protivno zabrani.

Dejstvo popisa

Član 88

Izvršni povjerilac stiče popisom založno pravo na popisanim stvarima.

Kad je popis izvršen u korist više izvršnih povjerilaca, red prvenstva založnog prava stečenog popisom ili zabilješkom u zapisniku o popisu određuje se prema danu kad je predlog za izvršenje primljen, a ako su predlozi za izvršenje primljeni istog dana, njihova založna prava imaju isti red prvenstva.

Ako je predlog za izvršenje upućen preko pošte preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan prijema kod javnog izvršitelja.

Bezuspješan popis

Član 89

Ako se prilikom popisa ne nađu stvari koje mogu biti predmet izvršenja, javni izvršitelj će o tome obavijestiti izvršnog povjerioca koji nije prisustvovao popisu.

Izvršni poverilac može, u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja o bezuspješnom popisu, odnosno od dana bezuspješnog popisa kome je prisustvovao, predložiti da se ponovo sprovede popis. Javni izvršitelj može da ponovi popis i bez predloga izvršnog povjerioca.

Ako izvršni povjerilac u roku iz stava 2 ovog člana ne predloži da se popis ponovo sprovede ili ako se ni prilikom ponovnog popisa ne nađu stvari koje mogu biti predmet izvršenja, izvršenje će se obustaviti.

Procjena

Član 90

Istovremeno sa popisom stvari može se izvršiti i njihova procjena.

Procjenu stvari vrši javni izvršitelj preko stručnog lica koje odredi, a može je izvršiti i pribavljanjem izveštaja o cijeni od odgovarajućih organa i institucija.

Izvršni povjerilac i izvršni dužnik mogu sporazumno utvrditi vrijednost stvari.

Zapisnik o popisu i procjeni

Član 91

O popisu i procjeni stvari sastavlja se zapisnik.

U zapisniku se, pored ostalog, posebno navode pojedinačno popisane stvari sa njihovom procijenjenom vrijednošću i unose izjave stranaka i učesnika u postupku, kao i izjave trećih lica o postojanju prava koja sprječavaju izvršenje.

Zabilješka umjesto popisa

Član 92

Ako se poslije popisa odredi izvršenje na popisanim stvarima za naplatu drugog potraživanja istog izvršnog povjerioca ili za naplatu potraživanja drugog izvršnog povjerioca, popis i procjena tih stvari neće se ponovo vršiti, a u nastavku zapisnika samo će se zabilježiti podaci iz kasnijeg rješenja o izvršenju.

3. Prodaja stvari

Vrijeme prodaje

Član 93

Prodaja popisanih stvari sprovodi se nakon pravnosnažnosti rješenja o izvršenju, osim ako izvršni dužnik predloži ili na predlog izvršnog povjerioca pristane da se prodaja izvrši ranije ili ako su u pitanju stvari koje su podložne brzom kvarenju ili postoji opasnost od znatnog smanjenja vrijednosti popisanih stvari.

Između dana popisa i dana prodaje stvari mora proteći najmanje 15 dana.

Način prodaje

Član 94

Prodaja stvari se vrši putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom.

Način prodaje stvari određuje javni izvršitelj, vodeći računa o tome da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.

Prodaja putem javnog nadmetanja odrediće se naročito kad su u pitanju stvari veće vrijednosti, a može se očekivati da će se stvari prodati po cijeni većoj od procijenjene vrijednosti.

Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje.

Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaključuje se između kupca, s jedne strane i javnog izvršitelja ili lica koje obavlja komisione poslove, s druge strane.

Prodaja stvari objaviće se u medijima najkasnije 15 dana prije dana održavanja ročišta za javnu prodaju.

Izvršni povjerilac i izvršni dužnik obavijestiće se o mjestu, danu i času prodaje stvari.

Prodajna cijena

Član 95

Popisane stvari ne mogu se prodati ispod procijenjene vrijednosti na prvom nadmetanju, odnosno u roku koji je javni izvršitelj odredio za prodaju neposrednom pogodbom.

Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim izvršni postupak teče, da se popisane stvari mogu prodati na prvom javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti.

Ako na prvom javnom nadmetanju nije postignuta cijena u visini procijenjene vrijednosti, javni izvršitelj će odrediti drugo javno nadmetanje koje će se održati u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana, na kojem se stvari mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod trećine te vrijednosti.

Ako na drugom javnom nadmetanju nije postignuta cijena u visini procijenjene vrijednosti, javni izvršitelj će odrediti novo nadmetanje koje će se održati u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana, na kojem se stvari mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, stvari se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

Ako na ponovljenom nadmetanju nije došlo do prodaje, javni izvršitelj će pozvati izvršnog povjerioca da se odmah, a najkasnije u roku od pet dana, izjasni da li predlaže prodaju neposrednom pogodbom.

Ako se prodaji neposrednom pogodbom pristupi nakon tri neuspjela javna nadmetanja, prodajna cijena postaje predmet dogovora između strana u ugovoru o prodaji i za nju se ne traži saglasnost izvršnog dužnika.

Obaveze i prava kupca

Član 96

Kupac je dužan da cijenu plati i stvari preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja, odnosno prodaje neposrednom pogodbom.

Javni izvršitelj može stvari predati kupcu i u slučaju kad nije platio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane izvršni povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene.

Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

4. Namirenje

Namirenje izvršnog povjerioca kad je jedan izvršni povjerilac

Član 97

Ako se iz prodajne cijene namiruje samo jedan izvršni povjerilac, javni izvršitelj će, bez održavanja ročišta, zaključkom odrediti da se iz iznosa dobijenog prodajom stvari i oduzetog novca izmire redom: troškovi postupka izvršenja, troškovi određeni u izvršnoj ispravi, kamata do dana unovčenja stvari i glavno potraživanje.

Višak prodajne cijene koji ostane po namirenju iz stava 1 ovog člana predaće se izvršnom dužniku, ako za to nema smetnji.

Namirenje izvršnog povjerioca kad je više izvršnih povjerilaca

Član 98

Više izvršnih povjerilaca namiruju se onim redom kojim su stekli založno pravo, ako zakonom za određena potraživanja nije propisano prvenstveno pravo namirenja.

Izvršni povjerioci istog reda, koji se ne mogu potpuno namiriti, namiruju se srazmjerno iznosima svojih potraživanja.

Troškovi postupka izvršenja, troškovi po izvršnoj ispravi i kamata imaju isti red namirenja kao i glavno potraživanje.

Prilikom donošenja zaključka o namirenju javni izvršitelj će uzeti u obzir samo ona potraživanja po kojima je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno do dana prodaje popisanih stvari.

Višak prodajne cijene koji ostane po namirenju predaće se izvršnom dužniku, ako za to nema smetnji.

Prestanak i brisanje registrovane zaloge

Član 99

Nakon izmirenja prodajne cijene, kupac iz člana 96 ovog zakona može zahtijevati brisanje založnog prava na osnovu zaključka kojim se utvrđuje da je prodajna cijena isplaćena.

Namirenje dodjelom stvari izvršnom povjeriocu

Član 100

Ako se stvar nije mogla prodati na drugom ročištu za javno nadmetanje ili neposrednom pogodbom u roku koji je odredio javni izvršitelj, na predlog izvršnog povjerioca, javni izvršitelj će dodijeliti stvar izvršnom povjeriocu.

U slučaju iz stava 1 ovog člana smatra se da je izvršni povjerilac namiren u visini koja odgovara iznosu procijenjene vrijednosti stvari.

Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti

Član 101

Na izvršenje na pokretnim stvarima radi namirenja novčanog potraživanja primjenjuju se odredbe čl. 177, 190, 191 i 197 ovog zakona.

XII. IZVRŠENJE NA NOVČANOM POTRAŽIVANJU IZVRŠNOG DUŽNIKA

1. Izuzimanje od izvršenja i ograničenja izvršenja

Izuzimanje od izvršenja

Član 102

Od izvršenja na novčanom potraživanju izvršnog dužnika izuzimaju se:

   1) primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja;

   2) primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog oštećenja u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju;

   3) primanja po osnovu socijalne pomoći;

   4) primanja po osnovu privremene nezaposlenosti;

   5) primanja po osnovu dodatka na djecu;

   6) primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima;

   7) naknada za rad osuđenom licu koje se nalazi na izdržavanju kazne zatvora osim za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, kao i za potraživanje naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom osuđenog lica;

   8) druga potraživanja čiji je prenos zabranjen zakonom.

Ograničenje izvršenja

Član 103

Izvršenje na zaradi i penziji, kao i naknadi umjesto zarade može se odrediti i sprovesti do iznosa od jedne polovine tih primanja.

Na minimalnoj zaradi koju izvršni dužnik prima u skladu sa zakonom izvršenje se može sprovesti do iznosa od jedne trećine te zarade.

Izvršenje na primanju ratnih i mirnodopskih vojnih invalida po osnovu invalidnine, ortopedskog dodatka i invalidskog dodatka može se sprovesti samo za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja, i to do iznosa od jedne polovine tog primanja.

Izvršenje na primanju po osnovu novčane rente, doživotne rente, ugovora o doživotnom izdržavanju, kao i na primanju po osnovu ugovora o osiguranju života, može se sprovesti samo na dijelu koji prelazi najviši iznos primanja stalne socijalne pomoći.

2. Izvršne radnje

Sprovođenje izvršenja

Član 104

Izvršenje na novčanom potraživanju sprovodi se zabranom i prenosom potraživanja, ako ovim zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.

Predlogom za izvršenje može se zahtijevati da se odredi samo zabrana na novčanom potraživanju.

U slučaju iz stava 2 ovog člana izvršni povjerilac može, u roku od 15 dana od dana kad mu je dostavljeno rješenje kojim se određuje zabrana na novčanom potraživanju (u daljem tekstu: rješenje o zabrani), odnosno od dana kad mu je dostavljeno obavještenje o izjašnjenju dužnika izvršnog dužnika, da podnese predlog za prenos potraživanja.

Ako izvršni povjerilac u roku iz stava 3 ovog člana ne podnese takav predlog, izvršenje će se obustaviti.

Obim izvršenja

Član 105

Zabrana i prenos novčanog potraživanja može se odrediti i sprovesti samo u iznosu koji je potreban za izmirenje potraživanja izvršnog povjerioca, osim ako je u pitanju nedjeljivo potraživanje.

Ako više izvršnih povjerilaca traži izvršenje na istom potraživanju koje je djeljivo, zabrana i prenos potraživanja određuju se u odgovarajućim iznosima, posebno u korist svakog izvršnog povjerioca.

3. Zabrana potraživanja

Dejstvo

Član 106

Rješenjem o zabrani zabranjuje se dužniku izvršnog dužnika da potraživanje za koje je određena zabrana izmiri izvršnom dužniku, a izvršnom dužniku se zabranjuje da to potraživanje naplati ili da njime na drugi način raspolaže.

Zabrana na potraživanju obuhvata i raspolaganje zalogom ugovorenom za zabranjeno potraživanje.

Smatra se da je zabrana na potraživanju sprovedena danom dostavljanja rješenja o zabrani potraživanja dužniku izvršnog dužnika.

Izvršni povjerilac stiče zabranom na potraživanju založno pravo na potraživanju izvršnog dužnika, ako je ono po njegovom predlogu zabranjeno.

Dužnik izvršnog dužnika nema pravo prigovora na rješenje o zabrani.

Založno pravo na kamate

Član 107

Založno pravo stečeno na potraživanju po kome teče kamata odnosi se i na kamate koje dospijevaju poslije zabrane.

Red prvenstva založnih prava

Član 108

Red prvenstva založnih prava više izvršnih povjerilaca određuje se prema danu prijema predloga za izvršenje.

Ako je predlog za izvršenje upućen preko pošte preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje javnom izvršitelju.

Ako su predlozi za izvršenje više izvršnih povjerilaca primljeni istog dana kod javnog izvršitelja, njihova založna prava imaju isti red prvenstva.

U slučaju iz stava 3 ovog člana potraživanja se namiruju srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cjelini.

Ako zbog sprovođenja izvršenja na novčanom potraživanju prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, red prvenstva u namirenju tih prava određuje se u skladu sa propisima kojima se uređuje sticanje reda prvenstva van izvršnog postupka.

Izjašnjenje dužnika izvršnog dužnika

Član 109

Javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca, naložiti dužniku izvršnog dužnika da se, u roku koji javni izvršitelj odredi, izjasni o tome da li i u kom iznosu priznaje zabranjeno potraživanje i da li je voljan da ga izmiri, kao i da li je njegova obaveza da izmiri to potraživanje uslovljena ispunjenjem neke druge obaveze.

Predlog za izjašnjenje dužnika izvršnog dužnika izvršni povjerilac može spojiti sa predlogom za izvršenje ili ga dati posebnim podneskom poslije tog predloga, a najkasnije do izvršenog prenosa.

Izjašnjenje dužnika izvršnog dužnika dostaviće se izvršnom povjeriocu bez odlaganja.

Odgovornost dužnika izvršnog dužnika

Član 110

Dužnik izvršnog dužnika odgovara izvršnom povjeriocu za štetu koju mu je nanio time što se nije izjasnio ili što se neistinito ili nepotpuno izjasnio. Javni izvršitelj će upozoriti dužnika izvršnog dužnika na tu njegovu odgovornost.

Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u registar

Član 111

Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u registru sprovodi se upisom zabrane u taj registar.

Upis se vrši po službenoj dužnosti, uz naznačenje da je zabrana na osnovu koje je na potraživanju stečeno založno pravo određena radi namirenja potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako ima više izvršnih povjerilaca, red prvenstva njihovih potraživanja određuje se prema vremenu upisa.

4. Prenos potraživanja

Vrsta prenosa

Član 112

Potraživanje na kojem je određena zabrana prenosi se na izvršnog povjerioca po njegovom predlogu, radi naplate ili umjesto isplate.

Ako izvršni povjerilac ne odredi izričito vrstu prenosa potraživanja iz stava 1 ovog člana, smatra se da predlaže prenos radi naplate.

Zaključak o prenosu

Član 113

Na predlog izvršnog povjerioca javni izvršitelj će donijeti zaključak o prenosu potraživanja na izvršnog povjerioca.

Zaključkom o prenosu potraživanja pozvaće se dužnik izvršnog dužnika da iznos duga položi kod javnog izvršitelja uplatom na određeni račun i da o tome obavijesti javnog izvršitelja.

Ako je izvršni povjerilac predložio da se dužnik izvršnog dužnika izjasni o potraživanju na kojem se predlaže izvršenje, javni izvršitelj će donijeti zaključak o predlogu za prenos po isteku roka od pet dana od dana kad je izvršnom povjeriocu dostavljeno obavještenje o izjašnjenju dužnika izvršnog dužnika.

Posebni uslovi za prenos potraživanja djelimično izuzetog od izvršenja

Član 114

Potraživanje koje je djelimično izuzeto od izvršenja ili koje je već zabranjeno u korist drugih lica prenosi se kad izvršni povjerilac položi jemstvo da će javnom izvršitelju predati dio koji je izuzet od izvršenja.

Posebni uslovi za prenos djeljivog potraživanja

Član 115

Prenos novčanog potraživanja može se odrediti i sprovesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako više izvršnih povjerilaca istovremeno traži izvršenje na istom potraživanju koje je djeljivo, prenos se određuje u odgovarajućim iznosima i to u korist svakog izvršnog povjerioca posebno.

Obaveze izvršnog dužnika i izvršnog povjerioca

Član 116

Izvršni dužnik je dužan da, u roku koji odredi javni izvršitelj, a na zahtjev izvršnog povjerioca na koga je preneseno potraživanje, da objašnjenja koja su izvršnom povjeriocu potrebna radi ostvarivanja potraživanja i da mu preko javnog izvršitelja preda isprave koje se odnose na potraživanje.

Izvršni povjerilac na koga je prenesen dio potraživanja dužan je, ako izvršni dužnik zahtijeva, da u roku koji odredi javni izvršitelj položi jemstvo da će, po ostvarenju potraživanja, vratiti isprave koje se odnose na potraživanje.

Javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca, sprovesti izvršenje protiv izvršnog dužnika radi predaje isprava, ako ih on sam ne preda.

Predaju isprava u posjedu trećeg lica koje odbija ili izbjegava da ih preda izvršni povjerilac može zahtijevati tužbom, ako bi to pravo imao izvršni dužnik.

Na ispravi koja se predaje izvršnom povjeriocu javni izvršitelj će zabilježiti da je sproveden prenos potraživanja za koje je određeno izvršenje.

Polaganje potraživanja

Član 117

Dužnik izvršnog dužnika kome je dostavljeno rješenje o izvršenju ili zaključak o prenosu potraživanja ispunjava svoju obavezu polaganjem novca kod javnog izvršitelja koji sprovodi izvršenje.

Ako u pogledu prenesenog potraživanja, pored izvršnog povjerioca, i druga lica ističu neko pravo, dužnik izvršnog dužnika može u korist svih tih lica položiti javnom izvršitelju cio iznos tog potraživanja ili samo dospjeli iznos.

U slučaju iz stava 2 ovog člana izvršni povjerilac može preko javnog izvršitelja pozvati dužnika izvršnog dužnika da iznos prenesenog potraživanja položi kod tog javnog izvršitelja.

5. Prenos radi naplate

Ovlašćenja izvršnog povjerioca

Član 118

Prenosom potraživanja radi naplate izvršni povjerilac se ovlašćuje da traži od dužnika izvršnog dužnika isplatu iznosa naznačenog u zaključku o prenosu potraživanja, ako je taj iznos dospio, da vrši sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarivanja prenesenog potraživanja i da koristi prava u vezi sa zalogom koja je data za obezbjeđjenje tog potraživanja.

Prenosom potraživanja radi naplate izvršni povjerilac nije ovlašćen da na teret izvršnog dužnika zaključi poravnanje, da dužniku izvršnog dužnika oprosti dug ili da prenesenim potraživanjem na drugi način raspolaže, kao ni da sa dužnikom izvršnog dužnika zaključi ugovor da odluku o potraživanju, ako je ono sporno, donese izabrani sud.

Izvršnom povjeriocu na koga je preneseno potraživanje radi naplate dužnik izvršnog dužnika može istaći prigovor koji bi mogao istaći prema izvršnom dužniku.

Ustupanje prenesenog potraživanja od strane izvršnog dužnika poslije prenosa nema pravnog dejstva na prava koja je izvršni povjerilac stekao prenosom.

Kad se potraživanje prenese na račun javnog izvršitelja, javni izvršitelj je dužan da po dospelosti potraživanja sredstva prenese izvršnom povjeriocu bez odlaganja.

Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javnom registru

Član 119

Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javnom registru i drugoj javnoj evidenciji upisaće se po službenoj dužnosti.

Uslovljenost obaveze dužnika izvršnog dužnika predajom stvari

Član 120

Ako obaveza dužnika izvršnog dužnika da isplati potraživanje zavisi od obaveze izvršnog dužnika da mu preda određenu stvar koja se nalazi u državini izvršnog dužnika, a ta je obaveza utvrđena pravosnažnom presudom, javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca na koga je preneseno potraživanje radi naplate, odlučiti da izvršni dužnik preda tu stvar javnom izvršitelju radi predaje dužniku izvršnog dužnika.

Na predlog izvršnog povjerioca, javni izvršitelj će prema izvršnom dužniku koji nije predao stvar u određenom roku sprovesti izvršenje radi predaje stvari.

Obavještenje izvršnog dužnika o tužbi za naplatu prenesenog potraživanja

Član 121

Izvršni povjerilac koji je podnio tužbu radi naplate prenesenog potraživanja dužan je da, bez odlaganja, obavijesti izvršnog dužnika o pokrenutoj parnici, a u protivnom odgovara izvršnom dužniku za štetu koja mu je tim propustom nanešena.

Docnja u naplati prenesenog potraživanja

Član 122

Izvršni povjerilac koji se ne stara sa dužnom pažnjom o naplati prenesenog potraživanja odgovara za štetu koja je time nanesena drugom izvršnom povjeriocu radi čijeg je potraživanja potraživanje izvršnog dužnika zabranjeno ili odgovara za štetu izvršnom dužniku.

U slučaju iz stava 1 ovog člana javni izvršitelj može, na predlog drugog izvršnog povjerioca, ukinuti zaključak o prenosu potraživanja na neurednog izvršnog povjerioca i potraživanje prenijeti na drugog izvršnog povjerioca.

Namirenje izvršnog povjerioca

Član 123

Smatra se da je izvršni povjerilac na koga je preneseno potraživanje radi naplate namiren u visini u kojoj je to potraživanje naplatio.

Naplata iznosa preko potraživanja izvršnog povjerioca

Član 124

Izvršni povjerilac koji je od prenesenog potraživanja naplatio više nego što iznosi njegovo potraživanje dužan je da taj više naplaćeni iznos položi kod javnog izvršitelja.

Javni izvršitelj će više naplaćeni iznos iz stava 1 ovog člana predati drugim založnim povjeriocima i izvršnom dužniku, ako na to imaju pravo.

Izvršnom povjeriocu koji je položio više naplaćeni iznos javni izvršitelj će vratiti položeno jemstvo.

Prenos umjesto isplate

Član 125

Zabranjeno potraživanje prelazi prenosom umjesto isplate na izvršnog povjerioca do prenesenog iznosa, sa dejstvom ustupanja potraživanja uz naknadu.

Ako je preneseno potraživanje obezbijeđeno založnim pravom upisanim u registar, javni izvršitelj će, po službenoj dužnosti, prenijeti prava izvršnog dužnika na izvršnog povjerioca i brisati založno pravo upisano u korist izvršnog dužnika.

Izvršni povjerilac na koga je preneseno potraživanje umjesto isplate smatra se namirenim i samim prenosom u visini tog potraživanja.

Odredbom stava 3 ovog člana ne dira se u pravila o odgovornosti izvršnog dužnika za istinitost i naplativost prenesenog potraživanja.

6. Posebne odredbe o izvršenju na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima

Rješenje o izvršenju na zaradi

Član 126

Rješenjem o izvršenju na zaradi određuje se zabrana na određenom dijelu zarade i nalaže se državnom organu, pravnom licu ili drugom poslodavcu koji izvršnom dužniku isplaćuje zaradu (u daljem tekstu: poslodavac) da novčani iznos za koji je određeno to izvršenje isplati, odnosno isplaćuje izvršnom povjeriocu.

Poslodavac je dužan da iznos za koji je određeno izvršenje uplaćuje na račun javnog izvršitelja koji je dužan da u roku od jednog dana prenese ta sredstva na račun izvršnog povjerioca.

Zaradu u smislu ovog zakona čine sva primanja zaposlenog po osnovu rada.

Povećanje zarade

Član 127

Rješenje o izvršenju na zaradi odnosi se i na povećanje zarade koje nastane poslije dostavljanja rješenja o izvršenju.

Pravo na izdržavanje više lica

Član 128

Ako pravo na zakonsko izdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdržavanje usljed smrti davaoca izdržavanja prema istom izvršnom dužniku ima više lica, a ukupni iznos njihovih potraživanja prelazi dio zarade koji može biti predmet izvršenja, izvršenje se određuje i sprovodi u korist svakog od takvih izvršnih povjerilaca, srazmjerno visini njihovih potraživanja.

Ako poslije započetog sprovođenja izvršenja na zaradi, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi predlog za izvršenje za potraživanja iz stava 1 ovog člana, javni izvršitelj će ranije donijeto rješenje o izvršenju izmijeniti u smislu stava 1 ovog člana i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim izvršnim povjeriocima.

U slučaju iz stava 2 ovog člana rješenje o izvršenju se dostavlja i ranijem izvršnom povjeriocu, koji protiv tog rješenja može izjaviti prigovor.

Mjesto isplate

Član 129

Potraživanje za koje nije propisano bezgotovinsko plaćanje izvršni povjerilac, odnosno javni izvršitelj mogu da naplaćuju neposredno na blagajni na kojoj se izvršnom dužniku isplaćuje zarada.

Izvršni povjerilac ima pravo da zahtijeva da mu se obustavljeni iznos isplaćuje preko pošte, na adresu koju naznači, a po odbitku poštanskih troškova.

Promjena poslodavca

Član 130

Kad izvršnom dužniku prestane radni odnos, rješenje o izvršenju na zaradi ima dejstvo i prema drugom poslodavcu kod koga izvršni dužnik poslije toga zasnuje radni odnos, i to od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju na zaradi.

Poslodavac kod koga izvršni dužnik nije više u radnom odnosu dužan je da, bez odlaganja, preporučenom pošiljkom, dostavi rješenje o izvršenju na zaradi poslodavcu kod koga je izvršni dužnik zasnovao radni odnos i da o tome obavijesti javnog izvršitelja koji sprovodi rješenje o izvršenju.

Ukoliko poslodavcu kod koga izvršni dužnik nije više u radnom odnosu nije poznato kod koga je izvršni dužnik zasnovao radni odnos, o tome će, bez odlaganja, obavijestiti javnog izvršitelja, a javni izvršitelj će o tome obavijestiti izvršnog povjerioca.

Odgovornost za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih obroka

Član 131

Javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca, rješenjem naložiti poslodavcu da izmiri sve obroke koje je propustio da obustavi i isplati prema rješenju o izvršenju na zaradi.

Predlog iz stava 1 ovog člana izvršni povjerilac može podnijeti do okončanja postupka izvršenja.

Poslodavac koji nije postupio po rješenju o izvršenju na zaradi ili je propustio da postupi u skladu sa članom 130 ovog zakona odgovara i za štetu koju je izvršni povjerilac zbog toga pretrpio.

Zabrana po pristanku izvršnog dužnika

Član 132

Zabrana stavljena na zaradu izvršnog dužnika po njegovom pristanku (u daljem tekstu: administrativna zabrana) ima pravno dejstvo rješenja o izvršenju na zaradi samo ako je stavljena prije donošenja rješenja o izvršenju.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, administrativna zabrana nema uticaja na sprovođenje izvršenja na zaradi radi namirenja potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale po osnovu oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja.

Izvršenje na drugim stalnim primanjima

Član 133

Na izvršenja na primanjima po osnovu socijalnog osiguranja i drugim stalnim novčanim primanjima shodno se primjenjuju odredbe čl. 126 do 132 ovog zakona.

Primjena odredaba

Član 134

Na izvršenje na zaradi, primanjima na osnovu socijalnog osiguranja i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe čl. 102 do 125 ovog zakona, ako odredbama ovog potpoglavlja nije drukčije određeno.

7. Izvršenje radi naplate na štednom ulogu i računu

Izvršenje radi naplate potraživanja na štednom ulogu

Član 135

Izvršenje radi naplate potraživanja na štednom ulogu vrši se zabranom i isplatom.

Izvršni povjerilac koji predlaže izvršenje radi naplate na štednom ulogu kod banke dužan je da navede podatke o štednom ulogu, kao i broj računa i naziv banke kod koje izvršni dužnik ima štedni ulog.

Ako izvršni povjerilac ne dostavi potrebne podatke iz stava 2 ovog člana, javni izvršitelj može zatražiti podatke od banke kod koje se vodi štedni ulog, a koju je izvršni povjerilac dužan da naznači u svom predlogu.

Banka iz stava 3 ovog člana, dužna je da javnom izvršitelju, bez odlaganja, pruži tražene podatke i ne smije da obavijesti izvršnog dužnika da su ti podaci traženi.

Smatra se da je zabrana na štednom ulogu sprovedena danom i časom dostavljanja rješenja o zabrani banci kod koje se vodi štedni ulog.

Ako izvršni dužnik ima oročena sredstva kod banke, banka je dužna da, na dan isteka ugovora o oročavanju sredstava, odnosno na dan prijevremenog razročenja tih sredstava, ta sredstva prenese na račun izvršnog dužnika, radi izvršenja.

Javni izvršitelj će rješenje o zabrani na štednom ulogu dostaviti izvršnom dužniku tek kad banka kod koje se vodi njegov štedni ulog obavijesti javnog izvršitelja da je sprovedena zabrana.

Namirenje izvršnog povjerioca izvršiće se u skladu sa čl. 104 do 125 ovog zakona.

Izvršenje na sredstvima na računu izvršnog dužnika

Član 136

Izvršenje na sredstvima na računu izvršnog dužnika vrši se zabranom i isplatom.

Izvršni povjerilac koji predlaže izvršenje na sredstvima na računu izvršnog dužnika dužan je da naznači podatke o računu i banci, ukoliko ih posjeduje.

Pravno lice ovlašćeno za sprovođenje prinudne naplate na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika (u daljem tekstu: organizacija za prinudnu naplatu), dužna je da na zahtjev javnog izvršitelja, dostavi brojeve računa fizičkog lica kao izvršnog dužnika i ne smije da obavijesti izvršnog dužnika da su ti podaci traženi.

Javni izvršitelj će rješenje o zabrani dostaviti banci kod koje se vodi račun izvršnog dužnika i smatra se da je zabrana na računu sprovedena danom i časom dostavljanja tog rješenja.

Javni izvršitelj će rješenje o zabrani na sredstvima na računu izvršnog dužnika dostaviti izvršnom dužniku tek kad banka kod koje se vodi njegov račun obavijesti javnog izvršitelja da je zabrana sprovedena.

Namirenje izvršnog povjerioca izvršiće se u skladu sa čl. 104 do 125 ovog zakona.

Sprovođenje izvršenja u skladu sa ovim članom ne odnosi se na novčana sredstva koja se na računu izvršnog dužnika nalaze po osnovu zarade, naknade umjesto zarade i penzije, u odnosu na koje se primjenjuju odredbe čl. 103 i 126 ovog zakona.

Izjašnjenje povjerioca u slučaju neizvršenja rješenja o izvršenju

Član 136a

Ako u roku od 45 dana od dana dostavljanja rješenja o zabrani na sredstvima na računu izvršnog dužnika banci nije započeta isplata na sredstvima na računu izvršnog dužnika, javni izvršitelj će, u roku od pet dana, pozvati izvršnog povjerioca da se izjasni o daljem toku postupka i odrediti mu rok za izjašnjenje koji ne može biti duži od 15 dana.

Ako izvršni povjerilac u ostavljenom roku ne da izjašnjenje iz stava 1 ovog člana, javni izvršitelj će rješenjem obustaviti postupak izvršenja.

8. Izvršenje na akcijama i obveznicama stare devizne štednje

Izvršne radnje

Član 137

Izvršenje na akcijama i obveznicama stare devizne štednje sprovodi se upisom i sticanjem založnog prava, pljenidbom, procjenom, prodajom i namirenjem izvršnog povjerioca.

Izvršenje na akcijama

Član 138

Donošenjem rješenja o izvršenju na akcijama vrši se pljenidba akcija koje su predmet izvršenja.

Rješenje se dostavlja izvršnom povjeriocu, izvršnom dužniku i Centralnoj depozitarnoj agenciji.

Izvršni povjerilac upisom rješenja o izvršenju stiče založno pravo na zaplijenjenim akcijama.

Izvršni dužnik od trenutka zapljene ne može raspolagati zaplijenjenim akcijama.

Centralna depozitarna agencija će, po prijemu rješenja o zapljeni ili na zahtjev izvršnog povjerioca, bez odlaganja, upisati založno pravo na akcijama. Od trenutka upisa treća lica ne mogu biti savjesna u odnosu na postojanje založnog prava izvršnog povjerioca.

Prodaja i procjena akcija

Član 139

Vrijednost akcije utvrđuje javni izvršitelj.

Ako se akcija kotira na berzi, njena vrijednost se utvrđuje kao prosječna cijena akcija na berzi u posljednjih 30 dana, na osnovu berzanskog izvještaja.

Ako se akcija ne kotira na berzi ili se njena vrijednost ne može utvrditi na način iz stava 2 ovog člana, javni izvršitelj može da angažuje stručno lice radi procjene vrijednosti.

Ako su akcije predmet berzanske trgovine, unovčiće se na berzi. Akcije koje se kotiraju na berzi prodaće se preko ovlašćenog učesnika tržišta hartijama od vrijednosti, kojeg odredi izvršni povjerilac ili javni izvršitelj.

Akcije se mogu prodati i na drugi način u skladu sa zakonom kojim se uređuje promet akcija.

Na procjenu i prodaju akcija, kao i namirenje izvršnog povjerioca iz dobijene cijene primjenjuju se odredbe čl. 90 do 101 ovog zakona.

Izvršenje na obveznicama stare devizne štednje

Član 139a

Na izvršenje na obveznicama stare devizne štednje primjenjuju se odredbe čl. 138 i 139 ovog zakona.

9. Izvršenje na drugim hartijama od vrijednosti

Izvršne radnje

Član 140

Izvršenje na drugim hartijama od vrijednosti vrši se pljenidbom potraživanja iz hartije od vrijednosti i prenosom.

Pljenidba potraživanja

Član 141

Pljenidba potraživanja zasnovanog na hartiji od vrijednosti koja se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje ta hartija potrebna sprovodi se na način što takvu hartiju javni izvršitelj oduzima od izvršnog dužnika.

Pravne radnje koje su potrebne za očuvanje ili vršenje prava iz hartija od vrijednosti iz stava 1 ovog člana vrši, u ime izvršnog dužnika, javni izvršitelj.

Prenos potraživanja

Član 142

Prenos potraživanja zasnovanog na hartiji od vrednosti koja se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno da ta hartija bude podnesena sproveden je kad javni izvršitelj na tu hartiju stavi izjavu o prenosu i hartiju snabdjevenu tom izjavom preda izvršnom povjeriocu.

Potraživanje koje se zasniva na hartiji od vrijednosti koja se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarivanje potrebno podnošenje te hartije ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u pogledu prenosa ili ostvarenja može se prenijeti samo u njegovom punom iznosu.

Ako iznos iz stava 2 ovog člana prelazi iznos potraživanja izvršnog povjerioca, zabranjeno potraživanje će se prenijeti nakon što izvršni povjerilac položi jemstvo da će taj višak predati javnom izvršitelju.

Ako je više izvršnih povjerilaca podnijelo predlog za prenos potraživanja u različite dane, javni izvršitelj će prenijeti potraživanje na izvršnog povjerioca koji je prvi podnio predlog, a ako je više izvršnih povjerilaca podnijelo predlog istog dana, potraživanje će se prenijeti na izvršnog povjerioca čije je potraživanje najveće.

Na prenos potraživanja iz hartija od vrijednosti primjenjuju se odredbe čl. 118 do 125 ovog zakona.

10. Izvršenje na udjelima u privrednom društvu

Sticanje založnog prava i pljenidba

Član 143

Izvršenje na udjelima u privrednom društvu sprovodi se upisom i sticanjem založnog prava, pljenidbom, procjenom, prodajom i namirenjem izvršnog povjerioca.

Rješenje o izvršenju na udjelu u privrednom društvu organizovanom kao društvo sa ograničenom odgovornošću, ortačkom društvu ili komanditnom društvu dostavlja se izvršnom povjeriocu, izvršnom dužniku i registru u koji se upisuju privredni subjekti, druga pravna lica i založna prava na pokretnim stvarima.

Izvršni povjerilac upisom rješenja o izvršenju stiče založno pravo na udjelu iz stava 1 ovog člana, koji je predmet izvršenja.

Istovremeno sa upisom iz stava 2 ovog člana vrši se i pljenidba udjela.

Rješenje o pljenidbi dostavlja se privrednom društvu iz stava 1 ovog člana na čijem udjelu je određena pljenidba.

Izvršni dužnik ne može raspolagati zaplijenjenim udjelom u privrednom društvu od momenta upisa.

Procjena i prodaja

Član 144

Procjena i prodaja udjela u privrednom društvu iz člana 143 ovog zakona vrši se shodnom primjenom odredaba čl. 90 do 101 ovog zakona.

Kad se vrši prodaja udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću izvršitelj će prethodno obavijestiti i članove društva o prodaji udjela, uz poziv da se, u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja, izjasne o postojanju interesa za kupovinu udjela.

XIII. IZVRŠENJE NA POTRAŽIVANJU ZA PREDAJU POKRETNE STVARI ILI NEPOKRETNOSTI

1. Opšta pravila

Način sprovođenja izvršenja

Član 145

Izvršenje na potraživanju izvršnog dužnika za predaju pokretne stvari ili nepokretnosti sprovodi se zabranom tog potraživanja, njegovim prenosom na izvršnog povjerioca i prodajom stvari.

Dejstvo prenosa

Član 146

Prenos zabranjenog potraživanja izvršnog dužnika ima dejstvo prenosa novčanog potraživanja izvršnog dužnika radi naplate.

Nedospjelost potraživanja izvršnog dužnika i tužba prema dužniku izvršnog dužnika

Član 147

Ako potraživanje izvršnog dužnika još nije dospjelo, javni izvršitelj će naložiti da stvari budu predate po dospjelosti.

Protiv dužnika izvršnog dužnika koji nije voljan da stvari preda izvršni povjerilac može, nakon donošenja zaključka o prenosu potraživanja, tužbom tražiti predaju, ako o obavezi predaje nema izvršnu ispravu.

Primjena odredaba o izvršenju na novčanom potraživanju

Član 148

Na izvršenje na potraživanju za predaju pokretne stvari ili nepokretnosti shodno se primjenjuju čl. 104 do 144 ovog zakona, ako odredbama ovog poglavlja nije drukčije određeno.

2. Pokretne stvari

Predaja stvari na čuvanje

Član 149

Zaključkom kojim se određuje prenos potraživanja izvršnog dužnika naložiće se dužniku izvršnog dužnika da pokretne stvari na koje se to potraživanje odnosi preda javnom izvršitelju ili drugom licu na čuvanje.

Na postupanje sa stvarima iz stava 1 ovog člana primjenjuje se član 86 ovog zakona.

Prodaja stvari i namirenje izvršnog povjerioca

Član 150

Prodaja pokretnih stvari predatih javnom izvršitelju ili drugom licu iz člana 149 stav 1 ovog zakona, kao i namirenje izvršnog povjerioca vrši se u skladu sa čl. 93 do 101 ovog zakona.

3. Nepokretnost

Predaja izvršnom povjeriocu

Član 151

Zaključkom kojim se određuje prenos potraživanja izvršnog dužnika naložiće se dužniku izvršnog dužnika da nepokretnost na koju se to potraživanje odnosi preda izvršnom povjeriocu.

Izvršni povjerilac je dužan da, u ime i za račun izvršnog dužnika, nepokretnošću upravlja kao dobar privrednik, odnosno dobar domaćin i da javnom izvršitelju, na njegov zahtjev, položi račun o upravljanju.

Prodaja

Član 152

Izvršni povjerilac može, radi namirenja svog potraživanja, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana kad mu je nepokretnost predata, predložiti prodaju te nepokretnosti.

Ako izvršni povjerilac ne predloži blagovremeno prodaju, izvršenje će se obustaviti.

Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti

Član 153

Prodaja nepokretnosti, kao i namirenje izvršnog povjerioca vrši se u skladu sa čl. 154 do 200 ovog zakona.

XIV. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTI

1. Opšta pravila

Izvršne radnje

Član 154

Izvršenje na nepokretnosti sprovodi se upisom rješenja o izvršenju u katastar nepokretnosti, utvrđivanjem vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem izvršnih povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom.

Dokaz o svojini izvršnog dužnika

Član 155

Uz predlog za izvršenje na nepokretnosti potrebno je da izvršni povjerilac podnese izvod iz katastra nepokretnosti, kao dokaz o tome da je nepokretnost upisana kao svojina izvršnog dužnika.

Ako je pravo na nepokretnosti iz stava 1 ovog člana upisano u katastar nepokretnosti na drugo lice, a ne na izvršnog dužnika, izvršni povjerilac je dužan da podnese ispravu koja je podobna za upis prava svojine izvršnog dužnika.

Isprave iz st. 1 i 2 ovog člana, na zahtjev izvršnog povjerioca, može da pribavi i javni izvršitelj.

U slučaju iz stava 2 ovog člana upis će izvršiti, na zahtjev javnog izvršitelja, organ uprave nadležan za upis u katastar nepokretnosti.

Nepokretnost u susvojini izvršnog dužnika

Član 156

Izvršenje na nepokretnosti određuje se na idealnom dijelu nepokretnosti na kojoj je izvršni dužnik suvlasnik.

Uz saglasnost svih suvlasnika, osim izvršnog dužnika, izvršenje se može odrediti prodajom cijele suvlasničke nepokretnosti trećem licu ili nekom od suvlasnika.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, iz cijene ostvarene prodajom nepokretnosti ostali suvlasnici će se namiriti prije namirenja izvršnog povjerioca i prije naknade troškova izvršnog postupka, srazmjerno vrijednosti svog suvlasničkog dijela.

Prodajom nepokretnosti ne dira se u pravo preče kupovine suvlasnika.

Određivanje izvršenja drugim sredstvima ili na drugoj nepokretnosti

Član 157

Javni izvršitelj može odrediti da se izvršenje sprovede na drugoj nepokretnosti, a ne na onoj na kojoj je izvršni povjerilac predložio izvršenje ili drugom sredstvu izvršenja, ako postoji znatna nesrazmjera između vrijednosti nepokretnosti i iznosa potraživanja, a druga nepokretnost ili sredstvo izvršenja su dovoljni za ostvarivanje potraživanja.

Ako je određeno drugo sredstvo izvršenja, upis rješenja o izvršenju na nepokretnosti ostaje na snazi sve do namirenja potraživanja izvršnog povjerioca.

Upis rješenja o izvršenju

Član 158

U katastar nepokretnosti izvršiće se upis rješenja o izvršenju, odnosno drugi odgovarajući upis u skladu sa propisima o upisu prava na nepokretnostima u katastar nepokretnosti.

Upisom iz stava 1 ovog člana izvršni povjerilac stiče pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti i u slučaju da treće lice kasnije stekne na istoj nepokretnosti pravo svojine.

Izvršni povjerilac koji nije ranije stekao založno pravo stiče pravo da se iz nepokretnosti namiri prije lica koje je kasnije steklo na toj nepokretnosti založno pravo ili pravo na namirenje.

Pristupanje izvršenju

Član 159

Poslije upisa rješenja o izvršenju ne može se za namirenje drugog potraživanja istog ili drugog izvršnog povjerioca sprovesti poseban postupak izvršenja na istoj nepokretnosti.

Izvršni povjerilac za čije je potraživanje kasnije određeno izvršenje na istoj nepokretnosti stupa u već pokrenuti postupak izvršenja.

Pokrenutom postupku izvršenja može se pristupiti do donošenja zaključka o dodjeli nepokretnosti kupcu u slučaju prodaje putem neposredne pogodbe, odnosno do donošenja zaključka o predaji nepokretnosti u slučaju prodaje javnim nadmetanjem.

O pristupanju postupku izvršenja javni izvršitelj će obavijestiti izvršnog povjerioca u čiju je korist ranije izvršen upis rješenja o izvršenju.

Namirenje založnog povjerioca

Član 160

U postupku izvršenja na nepokretnosti namiruje se i založni povjerilac koji nije predložio izvršenje.

Prestanak založnog prava

Član 161

Založno pravo upisano na nepokretnosti gasi se danom predaje nepokretnosti kupcu.

Kupac nepokretnosti i založni izvršni povjerilac mogu se sporazumjeti da založno pravo ostane na nepokretnosti poslije predaje nepokretnosti, a da kupac preuzme dug izvršnog dužnika prema založnom izvršnom povjeriocu, u iznosu koji bi mu pripao u izvršnom postupku.

U slučaju iz stava 2 ovog člana prodajna cijena se smanjuje za iznos preuzetog duga.

Službenosti i stvarni tereti

Član 162

Stvarne službenosti na nepokretnosti ne gase se prodajom nepokretnosti.

Prodajom nepokretnosti ne gase se ni lične službenosti ni stvarni tereti koji su upisani u katastar nepokretnosti prije prava založnih izvršnih povjerilaca i prava na namirenje izvršnih povjerilaca na čiji je predlog određeno izvršenje. Lične službenosti se mogu ugasiti i na zahtjev izvršnog povjerioca, uz odgovarajuću naknadu.

Ostale lične službenosti i stvarni tereti gase se prodajom nepokretnosti.

Zakup nepokretnosti

Član 163

Prodajom nepokretnosti ne prestaje zakup te nepokretnosti ako je prije donošenja rješenja o izvršenju zaključen ugovor o zakupu i nepokretnost predata u državinu zakupcu.

Kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca.

Razgledanje nepokretnosti

Član 164

Javni izvršitelj će licu zainteresovanom za kupovinu nepokretnosti dozvoliti da u prikladno vrijeme razgleda nepokretnost.

Izuzimanje od izvršenja pojedinih nepokretnosti

Član 165

Predmet izvršenja ne može biti poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini do 10 ari.

Odredba stava 1 ovog člana ne odnosi se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja obezbijeđenih ugovornim založnim pravom na nepokretnostima (hipotekom).

Način utvrđivanja vrijednosti

Član 166

Javni izvršitelj pristupa utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti nakon donošenja rješenja o izvršenju. Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se u visini tržišne cijene na dan procjene. Prilikom utvrđivanja vrijednosti cijene javni izvršitelj može zatražiti procjenu od ovlašćenog procjenitelja ili nalaz i mišljenje vještaka.

Smanjenje procijenjene vrijednosti

Član 167

Prilikom utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti vodiće se računa i o tome koliko nepokretnost manje vrijedi zbog toga što na nepokretnosti ostaju određena prava i poslije prodaje.

Utvrđivanje vrijednosti

Član 168

Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se rješenjem.

2. Prodaja nepokretnosti

Zaključak o prodaji

Član 169

Po utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti javni izvršitelj donosi zaključak o prodaji nepokretnosti, kojim se određuju način i uslovi prodaje, kao i vrijeme i mjesto prodaje i vremenski period u toku dana u kome će se omogućiti razgledanje nepokretnosti, ako se prodaja vrši putem javnog nadmetanja. Zaključak o prodaji objavljuje se u medijima.

Stranka može o svom trošku da o zaključku iz stava 1 ovog člana obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Zaključak o prodaji nepokretnosti dostavlja se strankama, založnim povjeriocima, učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano zakonsko pravo preče kupovine.

Od objavljivanja zaključka o prodaji do dana prodaje ne može proteći manje od 15 dana niti više od 30 dana.

Pravo preče kupovine

Član 170

Lice koje ima zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja prodajom ima prvenstvo pred najpovoljnijim ponuđačem, ako na javnom nadmetanju, odmah po njegovom zaključenju, izjavi da nepokretnost kupuje pod istim uslovima.

Lice koje ima ugovorno pravo preče kupovine ostvariće ga pod uslovima iz stava 1 ovog člana, ako nije postojalo zakonsko pravo ili ga nosilac tog prava nije koristio.

Izjašnjavanje nosioca prava preče kupovine

Član 171

Ako se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom, javni izvršitelj će pozvati nosioca zakonskog prava preče kupovine, nosioca ugovornog prava preče kupovine koje je upisano u katastar nepokretnosti i izvršnog povjerioca da se pisano izjasni da li to pravo hoće da koristi.

Način prodaje

Član 172

Prodaja nepokretnosti vrši se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom.

Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održava se u kancelariji javnog izvršitelja, ako javni izvršitelj nije drukčije odredio.

Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

Prodajna cijena i postupak prodaje

Član 173

Na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati drugo nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

Između javnih nadmetanja mora proteći najmanje 15, a najviše 30 dana.

Odredbe st. 2 i 3 ovog člana primjenjuju se i u slučaju kad se nepokretnost nije mogla prodati neposrednom pogodbom za utvrđenu vrijednost, niti na nekom kasnijem nadmetanju za prodaju.

Uslovi prodaje

Član 174

Uslovi prodaje, pored ostalih podataka, sadrže:

   1) bliži opis nepokretnosti sa pripatcima;

   2) naznačenje prava trećih lica koja ne prestaju prodajom;

   3) naznačenje službenosti i stvarnih tereta koje kupac preuzima;

   4) procijenjenu vrijednost nepokretnosti;

   5) rok u kojem je kupac dužan da položi cijenu;

   6) način prodaje, iznos jemstva, rok u kojem mora biti dato jemstvo, kod koga i na koji način.

Rok iz stava 1 tačka 5 ovog člana ne može biti duži od 30 dana od dana prodaje.

Na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika, datum, mjesto i uslovi prodaje objaviće se u medijima, o trošku predlagača.

Polaganje jemstva

Član 175

U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo.

Jemstvo iz stava 1 ovog člana iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.

Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor i to neposredno prije zaključenja ugovora.

Jedan ponuđač

Član 176

Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se i kad prisustvuje samo jedan ponuđač.

Javni izvršitelj može, na predlog stranaka ili založnog povjerioca, odrediti, prema okolnostima slučaja, da se javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odloži, najduže do 15 dana, ako je prisutan samo jedan ponuđač.

Ko ne može biti kupac

Član 177

Kupac ne može biti, ni na osnovu javnog nadmetanja, niti na osnovu neposredne pogodbe, izvršni dužnik, osnivač ili ovlašćeno lice kod izvršnog dužnika, sudija, javni izvršitelj i lice zaposleno kod javnog izvršitelja ili drugo lice koje službeno učestvuje u postupku prodaje, kao ni lice koje je njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, staralac, usvojenik ili usvojilac i lice koje po zakonu ne može steći nepokretnost koja je predmet izvršenja.

Javno nadmetanje i dodjeljivanje nepokretnosti

Član 178

Javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti pristupa se kad se utvrdi da su ispunjeni uslovi za prodaju.

Javno nadmetanje počinje objavljivanjem početne cijene nepokretnosti. Ako najmanje jedan učesnik prihvati objavljenu cijenu, objavljuje se sljedeća koja je viša od prethodne, pri čemu je sud, odnosno javni izvšitelj dužan da vodi računa da svako sljedeće povećanje cijene ne bude nesrazmjerno sa posljednjom objavljenom cijenom nepokretnosti.

Javno nadmetanje se zaključuje neposredno poslije neprihvatanja posljednje objavljene cijene.

Nakon zaključenja javnog nadmetanja i eventualnog izjašnjenja o pravu preče kupovine, javni izvršitelj objavljuje koji je ponuđač ponudio najveću cijenu i tom ponuđaču dodjeljuje nepokretnost.

Javni izvršitelj donosi zaključak o dodjeljivanju nepokretnosti prodate javnim nadmetanjem koji se dostavlja svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji nepokretnosti, kao i svim učesnicima u nadmetanju.

O javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti vodi se zapisnik.

Dodjeljivanje u slučaju prodaje neposrednom pogodbom

Član 179

Javni izvršitelj će donijeti zaključak o dodjeljivanju nepokretnosti prodate neposrednom pogodbom kad utvrdi da su ispunjeni uslovi za punovažnost prodaje.

Zaključak o dodjeljivanju nepokretnosti iz stava 1 ovog člana dostavlja se svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji nepokretnosti, kao i kupcu.

Polaganje cijene

Član 180

Kupac je dužan da položi cijenu u roku određenom zaključkom o prodaji nepokretnosti.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj primjenjuje ista pravila i na trećeg ponuđača.

U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, javni izvršitelj će postupiti u skladu sa čl. 94 i 95 ovog zakona.

Iz položenog jemstva ponuđača iz stava 4 ovog člana izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Predaja nepokretnosti kupcu

Član 181

Nakon polaganja cijene u slučaju prodaje nepokretnosti javnim nadmetanjem, odnosno nakon polaganja cijene u slučaju prodaje neposrednom pogodbom, javni izvršitelj će donijeti zaključak da se nepokretnost preda kupcu i da se u katastar nepokretnosti upiše pravo svojine u njegovu korist.

Zaključak o predaji nepokretnosti dostavlja se svim licima kojima se dostavlja i zaključak o prodaji nepokretnosti, kao i organu uprave nadležnom za poreske poslove.

Protiv ovog zaključka može se podnijeti zahtjev za otklanjanje nepravilnosti o kome odlučuje sud rješenjem, u skladu sa članom 65 ovog zakona.

Prigovor protiv rješenja iz stava 3 ovog člana ne odlaže izvršenje.

Rješenje o osnovanosti zahtjeva iz stava 3 ovog člana ne utiče na izvršenu prodaju, ali može biti osnov za naknadu štete.

Gubitak prava na državinu nepokretnosti

Član 182

Predajom nepokretnosti izvršni dužnik gubi pravo državine nepokretnosti i dužan je da nepokretnost preda kupcu odmah nakon dostavljanja zaključka o predaji nepokretnosti, ako zakonom ili sporazumom sa kupcem nije drukčije određeno.

Iseljenje izvršnog dužnika

Član 183

Nakon donešenja zaključka o predaji nepokretnosti, javni izvršitelj će naložiti izvršnom dužniku zaključkom da nepokretnost isprazni i preda kupcu.

Javni izvršitelj će pristupiti sprovođenju ispražnjenja nepokretnosti u skladu sa čl. 224 do 227 ovog zakona.

Iseljenje drugih lica

Član 184

Nakon donošenja zaključka o predaji nepokretnosti, javni izvršitelj će naložiti ispražnjenje i predaju nepokretnosti drugim licima koja se u nepokretnosti nalaze, osim u slučaju iz čl. 162 i 163 ovog zakona.

Javni izvršitelj će pristupiti sprovođenju ispražnjena u skladu sa čl. 224 do 227 ovog zakona.

3. Namirenje izvršnih povjerilaca

Pristupanje namirenju

Član 185

Javni izvršitelj pristupa namirenju izvršnih povjerilaca odmah nakon izvršene prodaje nepokretnosti, odnosno nakon prijema prodajne cijene.

Lica koja se namiruju i srazmjera namirenja

Član 186

Iz prodajne cijene nepokretnosti namiruju se izvršni povjerilac po čijem je predlogu određeno izvršenje, založni izvršni povjerioci i kad nijesu prijavili svoja potraživanja i lica koja imaju pravo na naknadu za lične službenosti.

Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja lica iz stava 1 ovog člana predaće se izvršnom dužniku, ako za to nema smetnji.

Ako prodajna cijena nije dovoljna za potpuno namirenje, više potraživanja koja imaju isti red prvenstva namiruju se srazmjerno visini tih potraživanja.

Prvenstveno namirenje

Član 187

Iz iznosa dobijenog prodajom nepokretnosti namiruju se prvenstveno, i to sljedećim redom:

   1) troškovi postupka izvršenja;

   2) potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, ako se dokazuju izvršnom ispravom i ako su prijavljena najkasnije na javnom nadmetanju za prodaju.

Red namirenja ostalih potraživanja

Član 188

Nakon namirenja potraživanja iz člana 187 ovog zakona namiruju se, i to sljedećim redom:

   1) potraživanja obezbijeđena založnim pravom;

   2) potraživanja naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase, ako su nastali prije pokretanja postupka izvršenja;

   3) potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje.

Založni povjerioci namiruju se po redu upisa založnog prava, odnosno stvarnog tereta u katastar nepokretnosti ili drugu odgovarajuću javnu evidenciju.

Povjerioci za lične službenosti namiruju se po redu sticanja prava službenosti.

Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja zaključka o predaji nepokretnosti kupcu, određeni izvršnom ispravom, namiruju se po istom redu prvenstva kao i glavna potraživanja.

Visina naknade za lične službenosti i stvarne terete

Član 189

Ako se o visini naknade za lične službenosti ili stvarne terete, koji se prodajom nepokretnosti gase, ne postigne sporazum između nosilaca tih prava i izvršnih povjerilaca koji po redu za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade određuje javni izvršitelj, pri čemu uzima u obzir naročito vrijeme za koje bi službenost, odnosno teret još trajao, njihovu vrijednost i godine života nosilaca tih prava.

Kupac i nosilac prava lične službenosti ili stvarnog tereta mogu se sporazumjeti da kupac preuzme službenost, odnosno stvarni teret, a da se iznos naknade utvrđen u skladu sa stavom 1 ovog člana odbije od prodajne cijene.

Osporavanje potraživanja

Član 190

Izvršni povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene nepokretnosti može, ako je to od uticaja na njegovo namirenje, drugom osporiti postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kojem ima pravo da se namiri.

Osporavanje potraživanja iz stava 1 ovog člana može se učiniti nakasnije, u roku od 15 dana od dana donošenja zaključka o namirenju. Izvršni povjerilac će potraživanje osporiti pred nadležnim sudom, a kopiju ovog zahtjeva dostaviti i javnom izvršitelju.

Upućivanje na parnicu

Član 191

Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti da u određenom roku, koji ne može biti duži od 15 dana, pokrene parnicu, ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravosnažnom presudom, javnom ili u skladu sa zakonom ovjerenom privatnom ispravom.

Ako lice koje osporava potraživanje to osporavanje dokazuje pravosnažnom presudom, javnom ili u skladu sa zakonom ovjerenom privatnom ispravom, sud će o osporavanju odlučiti bez odlaganja.

Ako lice koje je osporilo potraživanje ne dokaže da je u roku iz stava 1 ovog člana pokrenulo parnicu smatra se da potraživanje nije osporeno.

U slučaju iz stava 3 ovog člana ne dira se u prava lica koje je osporilo potraživanje da i nakon završetka postupka izvršenja pokrene parnicu protiv lica čije je potraživanje osporilo, odnosno protiv lica koje mu je potraživanje osporilo.

Presuda donijeta u parnici o osporenom potraživanju ima pravno dejstvo prema izvršnom dužniku i svim izvršnim povjeriocima.

Davanje obezbjeđenja

Član 192

Na predlog lica čije je potraživanje osporeno, javni izvršitelj može odlaganje donošenja zaključka o namirenju i namirenje potraživanja tog lica usloviti davanjem obezbjeđenja za štetu koju bi to lice moglo pretrpjeti zbog odlaganja namirenja.

Iznos iz stava 1 ovog člana položiće se na poseban račun javnog izvršitelja.

Ako lice koje je osporilo potraživanje ne da odgovarajuće obezbjeđenje iz stava 1 ovog člana u roku koji mu je određen smatraće se da potraživanje nije osporeno.

Ako je osporavanje bilo neopravdano, lice čije je potraživanje bilo osporeno i koje je usljed toga pretrpjelo štetu ima pravo da štetu naplati iz iznosa koji je položen za obezbjeđenje.

4. Posebna pravila za namirenje pojedinih potraživanja

Nedospjelo potraživanje

Član 193

Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a još nije dospjelo, izdvojiće se i deponovati u sudu, odnosno kod javnog izvršitelja i isplatiti prema rokovima dospjeća, osim ako založni povjerilac zahtijeva da mu se potraživanje isplati prije dospjelosti.

U slučaju da založni povjerilac zahtijeva da mu se prije dospjelosti namiri potraživanje za koje je ugovorena kamata, potraživanje se isplaćuje sa iznosom ugovorene kamate do dana unovčenja predmeta potraživanja.

Potraživanje založnog povjerioca koje nije dospjelo do dana donošenja zaključka o namirenju, a za koje nije ugovorena kamata, isplatiće se po odbitku iznosa koji odgovara zakonskoj zateznoj kamati, od dana donošenja zaključka o namirenju do dana dospjelosti tog potraživanja.

Nedospjelo potraživanje za koje je ugovorena kamata isplatiće se zajedno sa iznosom ugovorene kamate, obračunate do dana donošenja zaključka o namirenju.

Nedospjelo potraživanje povremenih primanja

Član 194

Potraživanje povremenih primanja po osnovu naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja, koja su obezbijeđena zalogom, a dospijevaju poslije dana donošenja zaključka o namirenju, namiruju se na izričit zahtjev izvršnog povjerioca.

Potraživanja iz stava 1 ovog člana obračunavaju se na način na koji se obračunava naknada za ličnu službenost ili stvarni teret iz člana 189 ovog zakona.

Potraživanje pod uslovom

Član 195

Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, izdvojiće se i položiti na poseban račun javnog izvršitelja i isplatiti kad odložni uslov nastupi ili kad bude izvjesno da raskidni uslov neće nastupiti.

Ako odložni uslov ne nastupi ili raskidni uslov nastupi, izdvojeni iznos služi za namirenje izvršnih povjerilaca čija potraživanja nijesu potpuno ili nijesu uopšte namirena, a ako takvih izvršnih povjerilaca nema ili cio iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj iznos, odnosno ostatak predaće se izvršnom dužniku.

Predbilježba založnog prava i zabilježba pokretanja spora

Član 196

Ako je u katastar nepokretnosti upisana predbilježba založnog prava, a lice u čiju je korist predbilježba upisana dokaže da je u toku postupak za njeno opravdanje, odnosno da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka, potraživanje na koje se predbilježba odnosi namiruje se na način na koji se namiruju potraživanja pod odložnim uslovom.

Potraživanje za koje je u katastar nepokretnosti izvršen upis o pokretanju spora radi brisanja založnog prava ili zabilježba pokretanja spora namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje pod raskidnim uslovom.

Zaključak o namirenju potraživanja

Član 197

O namirenju izvršnih povjerilaca i drugih lica koja polažu pravo na namirenje javni izvršitelj odlučuje zaključkom o namirenju, uzimajući u obzir stanje koje proizilazi iz spisa, katastra nepokretnosti ili drugih javnih evidencija.

Prilikom donošenja zaključka iz stava 1 ovog člana uzeće se u obzir samo ona potraživanja po kojima je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno, najkasnije na dan donošenja zaključka.

Ako ima potraživanja po kojima rješenje o izvršenju nije pravosnažno na dan donošenja zaključka iz stava 1 ovog člana, ta potraživanja namiriće se po pravosažnosti rješenja o izvršenju iz preostalog iznosa prodajne cijene nepokretnosti, ukoliko ga ima, a ostatak će se vratiti izvršnom dužniku.

Brisanje prava i tereta

Član 198

Zaključkom o namirenju potraživanja javni izvršitelj će odrediti da se iz katastra nepokretnosti ili drugih javnih evidencija brišu upisana prava i tereti, osim prava i tereta koji ostaju na nepokretnosti i poslije predaje nepokretnosti kupcu ili koje je kupac preuzeo.

5. Posebna pravila za izvršenje na nepokretnostima koje nijesu upisane u javne evidencije

Izvršenje na nepokretnosti gdje nije uspostavljen katastar nepokretnosti

Član 199

Na području na kojem katastarska evidencija nije zasnovana na premjeru shodno će se primjenjivati pravna pravila koja na tom području važe o ispravama koje se uz predlog za izvršenje podnose kao dokaz o pravu svojine na nepokretnosti koja je predmet izvršenja.

Ako nije moguće pribaviti dokaz o pravu svojine saglasno pravnim pravilima koja na tom području važe, umjesto dokaza o svojini, izvršni povjerilac je dužan da u predlogu za izvršenje naznači mjesto na kome se nepokretnost nalazi, njen naziv, granice i površinu.

U slučaju iz stava 2 ovog člana javni izvršitelj će izvršiti popis nepokretnosti za koju je predloženo izvršenje i na popis pozvati izvršnog povjerioca, izvršnog dužnika i lica sa čijim se nepokretnostima graniči ta nepokretnost.

Zapisnik o popisu ima značaj upisa izvršenja i objavljuje se u sredstvima javnog informisanja.

Kopiju zapisnika javni izvršitelj će dostaviti organu uprave nadležnom za upis u katastar nepokretnosti.

Izvršenje na nepokretnosti koja nije upisana u katastar nepokretnosti

Član 200

Ako nepokretnost nije upisana u katastar nepokretnosti, izvršni povjerilac uz predlog za izvršenje mora podnijeti isprave na osnovu kojih se može izvršiti upis, odnosno prenijeti tu obavezu na javnog izvršitelja.

Javni izvršitelj će, bez odlaganja, isprave iz stava 1 ovog člana dostaviti organu uprave nadležnom za upis u katastar nepokretnosti i zastati sa postupkom izvršenja dok postupak upisa ne bude okončan.

6. Shodna primjena na vansudsku prodaju založenih nepokretnosti

Član 201

Na vansudsku prodaju nepokretnosti koja je opterećena hipotekom, a radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca shodno se primjenjuju odredbe ovog poglavlja, ako zakonom kojim se uređuju svojinskopravni odnosi nije drukčije određeno.

Hipotekarni povjerilac može ovlastiti javnog izvršitelja, advokata ili registrovanu agenciju za promet nepokretnostima da izvrši prodaju nepokretnosti iz stava 1 ovog člana, u skladu sa zakonom.

XV. IZVRŠENJE NA DRUGIM IMOVINSKIM PRAVIMA

Način sprovođenja izvršenja

Član 202

Izvršenje na patentu, tehničkom unaprjeđenju, plodouživanju ili nekom drugom imovinskom pravu izvršnog dužnika sprovodi se zabranom raspolaganja tim pravom, kao i njegovim unovčavanjem, u skladu sa čl. 81 do 100 ovog zakona.

XVI. POSEBNE ODREDBE O IZVRŠENJU NA IMOVINI PRAVNIH LICA I PREDUZETNIKA RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANJA

1. Izuzimanje i ograničenje

Stvari van prometa

Član 203

Predmet izvršenja ne mogu biti stvari van prometa, kao ni prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi.

Stvari potrebne za odbranu, državnu i javnu bezbjednost

Član 204

Predmet izvršenja ne mogu biti objekti, naoružanje i oprema za potrebe odbrane, državne i javne bezbjednosti, kao ni novčana sredstva obezbijeđena za te namjene.

Objektima, u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se zgrade, podzemni i nadzemni objekti sa pratećom infrastrukturom, instalirani kapaciteti za proizvodnju naoružanja i vojne opreme i drugi objekti koji se koriste za potrebe odbrane, državne i javne bezbjednosti.

2. Izvršenje na računu izvršnog dužnika

Obim izvršenja prema pravnom licu i preduzetniku

Član 205

Izvršenje na novčanim sredstvima na računu pravnog lica ili preduzetnika sprovodi se na svim novčanim sredstvima koja se nalaze na njegovim računima kod jedne ili više banaka za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija i za izvršavanje međunarodnih platnih transakcija, osim na računima koji su izuzeti od izvršenja u skladu sa zakonom.

Ako izvršni dužnik ima oročena sredstva kod banke, banka je dužna da, na dan isteka ugovora o oročavanju sredstava, odnosno na dan prijevremenog razročenja tih sredstava, ta sredstva prenese na račun izvršnog dužnika, radi izvršenja.

Izvršenje koje se odnosi na korisnike budžetskih sredstava sprovodi se sa računa otvorenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.

Dodatna sadržina predloga za izvršenje

Član 206

Izvršni povjerilac je dužan da u predlogu za izvršenje, pored ostalog, naznači najmanje jedan od sljedećih podataka: naziv banke kod koje izvršni dužnik ima račun, matični broj izvršnog dužnika pravnog lica, odnosno jedinstveni matični broj izvršnog dužnika preduzetnika, kao i broj svog računa u zemlji, odnosno naziv banke posrednika sa podacima potrebnim za izvršenje transfera sredstava na njegov račun u inostranstvu, odnosno broj posebnog računa javnog izvršitelja.

Kad je u predlogu za izvršenje kao izvršni dužnik označena Crna Gora ili jedinica lokalne samouprave, izvršni povjerilac je dužan da naznači i korisnika budžetskih sredstava protiv kojeg je podnijet predlog za izvršenje.

Rješenje o izvršenju

Član 207

Rješenjem o izvršenju na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika određuje se da organizacija za prinudnu naplatu naloži banci da novčani iznos, za koji je određeno izvršenje, prenese sa računa izvršnog dužnika na račun izvršnog povjerioca, odnosno na poseban račun javnog izvršitelja.

Ako se po rješenju o izvršenju ne može postupiti zbog nedostatka podataka ili netačnih podataka, organizacija za prinudnu naplatu će to rješenje, bez odlaganja, vratiti javnom izvršitelju, uz obavještenje o razlozima vraćanja.

Evidentiranje i izdavanje potvrda

Član 208

Primljeno rješenje o izvršenju organizacija za prinudnu naplatu evidentira prema datumu i vremenu prijema i formira redosljed naplate.

Organizacija za prinudnu naplatu izdaje izvršnom povjeriocu, na njegov zahtjev, potvrdu o redosljedu njegovog potraživanja u evidenciji prioriteta.

Organizacija za prinudnu naplatu izdaje izvršnom dužniku, na njegov zahtjev, potvrde o ukupno neizmirenim obavezama po izvršnim povjeriocima i o broju dana blokade računa izvršnog dužnika, kao i pregled broja izvršenih, djelimično izvršenih i neizvršenih naloga.

Sprovođenje izvršenja

Član 209

Nakon prijema rješenja o izvršenju organizacija za prinudnu naplatu identifikuje banke i račune koje izvršni dužnik ima za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija i za izvršavanje međunarodnih platnih transakcija, i to po nazivu banke, matičnom broju izvršnog dužnika ili poreskom identifikacionom broju izvršnog dužnika i, bez odlaganja, nalaže bankama da izvrše blokadu svih tih računa i dostave podatke o stanju sredstava na tim računima.

Od momenta prijema naloga za blokadu računa izvršnog dužnika do blokade tog računa, kao i za vrijeme trajanja blokade, sredstva na računu izvršnog dužnika ne mogu se koristiti za izvršavanje transfera, osim za izvršavanje transfera zbog kojih su blokirana.

Banke ne mogu otvarati nove račune izvršnom dužniku dok traje postupak izvršenja na njegovim novčanim sredstvima.

Banka je dužna da, bez odlaganja, izvrši prenos sredstava po nalogu organizacije za prinudnu naplatu na račun izvršnog povjerioca, odnosno na poseban račun javnog izvršitelja i da o tome obavijesti organizaciju za prinudnu naplatu, bez odlaganja.

Izuzetno, kad se sprovodi izvršenje na osnovu mjenice, organ za prinudnu naplatu je dužan da po rješenju o izvršenju izvrši blokadu novčanih sredstava na računu izvršnog dužnika, a da prenos novčanih sredstava izvrši po nalogu javnog izvršitelja.

Bliži način sprovođenja izvršenja na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika propisuje organ državne uprave nadležan za poslove finansija.

Za sprovođenje izvršenja na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika organizacija za prinudnu naplatu naplaćuje naknadu, u visini i na način koji utvrđuje posebnim aktom, na koji saglasnost daje Vlada.

Redosljed naplate

Član 210

Nakon prijema podataka o stanju sredstava na računima izvršnog dužnika, organizacija za prinudnu naplatu nalaže banci kod koje izvršni dužnik ima najviši iznos sredstava na računu za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija da izvrši naplatu duga sa tog računa, a ako na njemu nema dovoljno sredstava daje nalog i ostalim bankama kod kojih izvršni dužnik ima račune za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija, redom - prema visini sredstava na računima izvršnog dužnika, počev od najvišeg iznosa do konačne naplate izvršnog povjerioca po rješenju o izvršenju.

Ako na računima izvršnog dužnika za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija nema sredstava ili nema dovoljno sredstava za namirenje duga, organizacija za prinudnu naplatu nalaže svim bankama kod kojih izvršni dužnik ima sredstva na računima za izvršavanje međunarodnih platnih transakcija, da izvrši naplatu duga sa tih računa, i to redom - prema visini sredstava izvršnog dužnika na tim računima, počev od najvišeg iznosa do konačne naplate izvršnog povjerioca po rješenju o izvršenju.

Banke iz st. 1 i 2 ovog člana dužne su da naplatu sa računa izvršnog dužnika izvrše bez odlaganja.

Ako na računima iz st. 1 i 2 ovog člana nema sredstava ili nema dovoljno sredstava, organizacija za prinudnu naplatu zadržava blokadu tih računa do konačne naplate izvršnog povjerioca po osnovu priliva na bilo koji od ovih računa.

Kad se izvršenje vrši sa računa izvršnog dužnika za izvršavanje međunarodnih platnih transakcija na kojem je izvršni dužnik imao sredstva u valuti koja nije euro, banka će izvršiti konverziju u eurima, po srednjem kursu sa kursne liste koju objavljuje Centralna banka Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka), na dan prenosa tih sredstava u korist računa izvršnog dužnika.

Mjere prema bankama koje ne postupaju po nalozima

Član 211

Ako banka, po prijemu naloga za blokadu, a najkasnije do kraja radnog dana, organizaciji za prinudnu naplatu u kojem je banka primila nalog za blokadu ne dostavi podatke o stanju sredstava na računu izvršnog dužnika, organizacija za prinudnu naplatu zaključkom će naložiti Centralnoj banci da, bez odlaganja, zabrani raspolaganje sredstvima na računu za poravnanje te banke koji se vodi u platnom sistemu čiji je Centralna banka operater, u visini ukupne obaveze izvršnog dužnika utvrđene u rješenju o izvršenju. Zabrana raspolaganja ovim sredstvima traje dok banka organizaciji za prinudnu naplatu ne dostavi podatke o stanju sredstava na računu izvršnog dužnika.

Ako banka, po prijemu naloga za blokadu, dostavi organizaciji za prinudnu naplatu stanje na računu izvršnog dužnika, ali ne izvrši naplatu sa tog računa, organizacija za prinudnu naplatu zaključkom nalaže Centralnoj banci da, bez odlaganja, zabrani raspolaganje sredstvima na računu za poravnanje te banke, koji se vodi u platnom sistemu čiji je Centralna banka operater, u visini koja je trebala biti naplaćena sa tog računa izvršnog dužnika. Zabrana raspolaganja ovim sredstvima traje dok banka ne izvrši nalog organizacije za prinudnu naplatu.

Odlaganje i okončanje izvršenja

Član 212

Ako je izvršenje na novčanim sredstvima izvršnog dužnika odloženo, odgovarajući iznos sredstava izdvaja se radi zadržavanja redosljeda naplate potraživanja, osim ako je odlaganje izvršeno na predlog izvršnog povjerioca.

Po okončanju izvršenja sa računa izvršnog dužnika organizacija za prinudnu naplatu nalaže bankama deblokadu računa izvršnog dužnika.

Povremena davanja

Član 213

Ako se rješenjem o izvršenju izvršnom dužniku nalaže plaćanje povremenih davanja koja dospijevaju u određenim vremenskim razmacima (novčana renta usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili zbog lišenja života davaoca izdržavanja i sl.), organizacija za prinudnu naplatu će, bez ponovnog zahtjeva, vršiti isplatu tih davanja po njihovoj dospjelosti.

U slučaju iz stava 1 ovog člana redosljed naplate svih budućih obroka računa se prema vremenu prijema rješenja o izvršenju.

Organizacija za prinudnu naplatu posebno evidentira rješenja o izvršenju za naplatu budućih povremenih davanja.

Ako u vrijeme dospjelosti davanja iz stava 1 ovog člana za naplatu na računima izvršnog dužnika kod banke nema sredstava ili nema dovoljno sredstava primijenjuju se odredbe člana 210 ovog zakona.

Zastajanje sa izvršenjem

Član 214

Organizacija za prinudnu naplatu, nakon prijema rješenja o izvršenju na sredstvima na računu izvršnog dužnika, zastaće sa izvršenjem ako izvršni povjerilac podnese dokaz da je pred javnim izvršiteljem povukao predlog za izvršenje ili ako javni izvršitelj obavijesti organizaciju za prinudnu naplatu da je odlučio da se izvršenje sprovede na drugim sredstvima izvršenja, dok javni izvršitelj ne dostavi organizaciji za prinudnu naplatu zaključak o obustavi postupka, odnosno rješenje o promjeni sredstva izvršenja.

Izvršenje prema solidarnim izvršnim dužnicima

Član 215

U sprovođenju izvršenja protiv dva ili više izvršnih dužnika koji solidarno odgovaraju za obavezu iz izvršne isprave i koji su obuhvaćeni istim rešenjem o izvršenju, organizacija za prinudnu naplatu će blokirati sve račune svih solidarnih izvršnih dužnika, a prenos sredstava će vršiti prema redosljedu po kojem su solidarni dužnici navedeni u rješenju o izvršenju, u skladu sa članom 210 ovog zakona, do potpunog namirenja.

Izvršenje sa računa koji se vode kod Centralne banke

Član 216

Radi izvršenja na novčanim sredstvima na računu izvršnog dužnika koji se vodi kod Centralne banke, organizacija za prinudnu naplatu nalaže Centralnoj banci da, bez odlaganja, izvrši blokadu tog računa i da dostavi podatke o stanju sredstava na tom računu.

Naloge iz stava 1 ovog člana organizacija za prinudnu naplatu daje po redosljedu prijema rješenja o izvršenju.

Nakon prijema podataka o stanju sredstava na računu izvršnog dužnika, organizacija za prinudnu naplatu nalaže Centralnoj banci da izvrši naplatu duga sa tog računa.

Izjašnjenje povjerioca u slučaju neizvršenja rješenja o izvršenju

Član 216a

Ako u roku od 45 dana od dana dostavljanja rješenja o izvršenju organizaciji za prinudnu naplatu nije započeta isplata na sredstvima na računu izvršnog dužnika, javni izvršitelj će, u roku od pet dana, pozvati izvršnog povjerioca da se izjasni o daljem toku postupka i odrediti mu rok za izjašnjenje koji ne može biti duži od 15 dana.

Ako izvršni povjerilac u ostavljenom roku ne da izjašnjenje iz stava 1 ovog člana, javni izvršitelj će rješenjem obustaviti postupak izvršenja.

Izvršenje radi naplate potraživanja na računu za izvršavanje međunarodnih platnih transakcija

Član 217

Ako obaveza po izvršnoj ispravi, umjesto u eurima, glasi na određenu stranu valutu, izvršenje će se odrediti, na predlog izvršnog povjerioca, i na potraživanju koje u toj valuti izvršni dužnik ima prema banci na računu za izvršavanje međunarodnih platnih transakcija.

Isplatu potraživanja u stranoj valuti banka će izvršiti u skladu sa propisima kojima je uređeno poslovanje sa inostranstvom.

Izuzimanje potraživanja po osnovu doprinosa, poreza i carina

Član 218

Predmet izvršenja ne mogu biti potraživanja Crne Gore, jedinice lokalne samouprave, fondova i drugih pravnih lica osnovanih u skladu sa zakonom, prema obveznicima po osnovu doprinosa, poreza i carina.

Izvršenje po osnovu mjenice

Član 218a

Briše se. (Odluka Ustavnog suda Crne Gore U-I br. 22/15, od 29. septembra 2017. godine, "Sl. list CG", br. 76/17)

B. IZVRŠENJE RADI OSTVARIVANJA NENOVČANOG POTRAŽIVANJA

XVII. SUDSKI PENALI

Određivanje i sprovođenje plaćanja sudskih penala

Član 219

O zahtjevu izvršnog povjerioca da sud obaveže izvršnog dužnika nenovčane obaveze utvrđene pravosnažnom sudskom odlukom na plaćanje sudskih penala u smislu propisa o obligacionim odnosima odlučuje se u izvršnom postupku.

Na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih penala javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca, donijeti rješenje o izvršenju.

Plaćanje sudskih penala može se zahtijevati sve dok se ne predloži izvršenje sudske odluke.

Pravo na sudske penale ne pripada izvršnom povjeriocu od dana podnošenja predloga za izvršenje.

XVIII. PREDAJA POKRETNIH STVARI

1. Predaja individualno određenih stvari

Predaja stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika ili trećeg lica

Član 220

Izvršenje radi predaje jedne ili više individualno određenih stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika sprovodi se tako što se te stvari oduzimaju od izvršnog dužnika i predaju uz potvrdu izvršnom povjeriocu.

Na način iz stava 1 ovog člana izvršenje se sprovodi i kad se stvari nalaze kod trećeg lica koje je voljno da ih preda.

Ako treće lice nije voljno da preda stvari, izvršni povjerilac može javnom izvršitelju predložiti da na njega prenese potraživanje izvršnog dužnika prema trećem licu na predaju stvari.

Na postupak po predlogu iz stava 3 ovog člana primjenjuju se odredbe čl. 145 do 148 ovog zakona o izvršenju na potraživanju za predaju pokretne stvari.

Postupanje kad stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika ni kod trećeg lica

Član 221

Kad individualno određene stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika niti kod trećeg lica, javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca da mu izvršni dužnik isplati vrijednost te stvari, procijeniti vrijednost stvari i rješenjem naložiti da mu izvršni dužnik u određenom roku isplati vrijednost te stvari, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Izvršni povjerilac može podnijeti predlog u smislu stava 1 ovog člana u roku od osam dana od dana obavještenja da stvari nijesu nađene.

Izvršni povjerilac može zahtijevati isplatu propisane zatezne kamate na iznos procijenjene vrijednosti stvari od dana procjene do dana isplate.

Ako izvršni povjerilac u roku iz stava 2 ovog člana ne podnese predlog da mu izvršni dužnik isplati vrijednost stvari, javni izvršitelj će obustaviti izvršenje.

2. Predaja zamjenljivih stvari

Predaja stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika ili trećeg lica

Član 222

Kad izvršna isprava glasi na isporuku određene količine zamjenljivih stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika ili trećeg lica izvršenje se sprovodi na način iz člana 220 ovog zakona.

Postupanje kad zamjenljive stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika ni kod trećeg lica

Član 223

Ako zamjenljive stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika niti kod trećeg lica, izvršni povjerilac može predložiti da se izvršenje sprovede tako što će ga javni izvršitelj ovlastiti da u određenom roku, a na trošak izvršnog dužnika, nabavi te stvari na drugoj strani.

Predlog da se stvari nabave na drugoj strani izvršni povjerilac može podnijeti u roku od osam dana od dana kad ga je javni izvršitelj obavijestio da stvari nijesu nađene.

Javni izvršitelj će, na predlog izvršnog povjerioca, zaključkom naložiti izvršnom dužniku da u određenom roku položi iznos za nabavku stvari i sprovesti izvršenje radi naplate tog iznosa sa propisanom zateznom kamatom od dana procjene stvari do dana polaganja iznosa kod javnog izvršitelja.

Ako izvršni povjerilac u roku iz stava 2 ovog člana nije podnio predlog za nabavku stvari na drugoj strani, javni izvršitelj će obustaviti izvršenje, osim ako je izvršni povjerilac blagovremeno podnio i predlog da mu izvršni dužnik isplati vrijednost stvari koje je bio dužan da preda.

XIX. ISPRAŽNJENJE I PREDAJA NEPOKRETNOSTI

Način sprovođenja izvršenja

Član 224

Izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti sprovodi se tako što javni izvršitelj, nakon što udalji lica i ukloni stvari iz te nepokretnosti, preda nepokretnost u posjed izvršnom povjeriocu.

Ispražnjenju i predaji nepokretnosti može se pristupiti nakon isteka osam dana od dostavljanja rješenja o izvršenju izvršnom dužniku, osim kad je rješenje o izvršenju donijeto radi izvršenja privremene mjere, u kojem slučaju se sprovođenju izvršenja može pristupiti odmah nakon dostavljanja rješenja.

Ako su iseljenjem obuhvaćena maloljetna lica, javni izvršitelj će o izvršenju obavijestiti organ starateljstva.

Na zahtjev javnog izvršitelja Uprava policije dužna je da pruži potrebnu pomoć u sprovođenju radnji iz stava 1 ovog člana.

Uklanjanje pokretnih stvari

Član 225

Pokretne stvari koje treba ukloniti predaju se izvršnom dužniku, a ako izvršni dužnik nije prisutan, odraslom članu njegovog domaćinstva ili njegovom punomoćniku.

Ako prilikom preduzimanja izvršnih radnji nije prisutno nijedno od lica iz stava 1 ovog člana, javni izvršitelj će stvari ostaviti u nepokretnosti u kojoj se nalaze i uputiti poziv izvršnom dužniku, odnosno odraslom članu njegovog domaćinstva ili njegovom punomoćniku, da u roku od 15 dana od dana prijema poziva, te stvari preuzme o trošku izvršnog dužnika, o čemu će sačiniti zapisnik.

Ako lica iz stava 2 ovoga člana u ostavljenom roku ne preuzmu pokretne stvari ili izjave da neće da preuzmu te stvari, javni izvršitelj će zaključkom predati pokretne stvari izvršnom povjeriocu, odnosno kupcu nepokretnosti u vlasništvo, bez naknade.

Uz poziv iz stava 2 ovog člana, javni izvršitelj će upozoriti izvršnog dužnika na posljedice nepreuzimanja pokretnih stvari.

Prodaja pokretnih stvari

Član 226

Briše se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, "Sl. list CG", br. 25/19)

Izvršenje radi naplate troškova postupka

Član 227

Izvršni povjerilac može u predlogu za izvršenje ili u toku sprovođenja izvršenja radi ispražnjenja i predaje nepokretnih stvari zatražiti da se zajedno sa izvršenjem odredi izvršenje na pokretnim stvarima izvršnog dužnika koje treba ukloniti iz nepokretnosti radi naplate troškova postupka izvršenja.

Izvršenje iz stava 1 ovog člana određuje se i sprovodi na predlog izvršnog povjerioca u skladu sa čl. 81 do 101 ovog zakona.

XX. OBAVEZA NA ČINJENJE, NEČINJENJE ILI TRPLJENJE

Mjesna nadležnost

Član 228

Ako je izvršni dužnik na osnovu izvršne isprave dužan da učini određenu radnju koju umjesto njega ne može da učini drugo lice ili da se uzdrži od određene radnje ili da trpi preduzimanje određene radnje, za odlučivanje o predlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem području izvršni dužnik treba da izvrši obavezu na osnovu izvršne isprave.

Radnja koju može izvršiti i drugo lice

Član 229

Na osnovu izvršne isprave po kojoj je izvršni dužnik dužan da učini određenu radnju koju može da učini drugo lice, izvršenje se sprovodi tako što javni izvršitelj rješenjem ovlašćuje izvršnog povjerioca da na trošak izvršnog dužnika povjeri drugom licu da učini tu radnju ili da je on sam učini.

U predlogu za izvršenje izvršni povjerilac može predložiti da javni izvršitelj rješenjem izvršnom dužniku naloži da unaprijed položi iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati izvršenjem radnje od strane drugog lica ili izvršnog povjerioca.

Rješenje o konačnoj visini troškova iz stava 2 ovog člana donosi javni izvršitelj, na predlog izvršnog povjerioca, odnosno izvršnog dužnika.

Na osnovu rješenja iz stava 2 ovog člana može se predložiti izvršenje prije njegove pravosnažnosti, a na osnovu rješenja iz stava 3 ovog člana, tek po njegovoj pravosnažnosti.

Radnja koju može izvršiti samo izvršni dužnik

Član 230

Ako je na osnovu izvršne isprave izvršni dužnik dužan da učini određenu radnju koju umjesto njega, po zakonu ili pravnom poslu, ne može da učini drugo lice, sud će rješenjem o izvršenju ostaviti izvršnom dužniku primjeren rok za ispunjenje obaveze i zaprijetiti mu izricanjem novčane kazne, ako u ostavljenom roku ne ispuni obavezu.

Rješenjem o izvršenju sud će, ako izvršni dužnik u određenom roku ne ispuni obavezu, izreći novčanu kaznu, i to fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu, odnosno organu od 200 eura do 2.000 eura, a pravnom licu, preduzetniku i organu od 2.000 eura do 20.000 eura.

Ako izvršni dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu, sud će, po službenoj dužnosti, sprovesti izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni.

U slučaju iz stava 3 ovog člana sud će istovremeno donijeti novo rješenje kojim će ostaviti izvršnom dužniku novi rok za ispunjenje obaveze i izreći novu novčanu kaznu u većem iznosu nego prethodnim rješenjem, ako ni u tom roku ne ispuni obavezu.

Protiv izvršnog dužnika koji i pored izrečene kazne ne ispuni svoju obavezu sud će i dalje postupati na način iz st. 3 i 4 ovog člana, sve dok dužnik ne ispuni obavezu.

Prilikom odmjeravanja visine novčane kazne u propisanim granicama sud će voditi računa o značaju radnje koju je izvršni dužnik bio dužan da izvrši, kao i o drugim okolnostima slučaja.

Nečinjenje i trpljenje

Član 231

Na način iz člana 230 ovog zakona izvršenje se sprovodi i kad se izvršni dužnik ponaša protivno obavezi da ne učini određenu radnju ili da trpi preduzimanje određene radnje.

Sud će, na predlog izvršnog povjerioca, zaključkom naložiti izvršnom dužniku da položi jemstvo za štetu, ako izvršni povjerilac učini vjerovatnim da bi štetu pretrpio time što bi se izvršni dužnik i dalje ponašao protivno svojoj obavezi.

Vrijeme trajanja jemstva, prema okolnostima slučaja, određuje sud.

Na osnovu zaključka o polaganju jemstva, izvršenje se sprovodi na predlog izvršnog povjerioca.

Uspostavljanje pređašnjeg stanja

Član 232

Ako je zbog ponašanja izvršnog dužnika protivno obavezi iz izvršne isprave nastala promjena koja nije u skladu sa pravom izvršnog povjerioca, javni izvršitelj će ovlastiti izvršnog povjerioca, na njegov predlog, da sam, a po potrebi i uz njegovu pomoć, uspostavi pređašnje stanje na rizik i trošak izvršnog dužnika.

Na polaganje iznosa potrebnog za podmirenje troškova za uspostavljanje pređašnjeg stanja i određivanje konačne visine tih troškova primjenjuje se član 229 ovog zakona.

Ponovno smetanje državine

Član 233

Ako je na osnovu izvršne isprave donesene u postupku po tužbi zbog smetanja državine izvršenje sprovedeno ili je izvršni dužnik dobrovoljno ispunio svoju obavezu, a poslije toga ponovo učini smetanje državine koje se u suštini ne razlikuje od ranijeg, sud će, na predlog izvršnog povjerioca, na osnovu iste izvršne isprave, donijeti novo rješenje o izvršenju kojim se određuje vraćanje stvari u državinu, odnosno rješenje o izvršenju kojim se izriču kazne za neizvršenje radnje koju može izvršiti samo izvršni dužnik.

Predlog za izvršenje iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za ponovno smetanje državine, a najkasnije u roku od jedne godine po ponovljenom smetanju.

XXI. DIOBA STVARI

Fizička dioba

Član 234

Fizičku diobu zajedničke stvari javni izvršitelj će odrediti ako je takva dioba predviđena izvršnom ispravom.

Svi učesnici u postupku će biti pozvani da prisustvuju sprovođenju fizičke diobe.

Određivanje načina diobe

Član 235

Javni izvršitelj pred kojim teče postupak izvršenja odlučuje, u skladu sa propisima kojima se uređuju imovinska prava, da li će se dioba stvari izvršiti fizičkom diobom ili prodajom, ako izvršnom ispravom način diobe nije određen, niti su se stranke o tome sporazumjele ili je dioba moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.

Dioba će se izvršiti prodajom ako se u izvršnom postupku utvrdi da fizička dioba, određena izvršnom ispravom, nije moguća ili je dioba moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.

Dioba prodajom

Član 236

Ako na osnovu izvršne isprave zajedničku stvar treba prodati radi njene diobe, prodaja će se sprovesti u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje izvršenje na pokretnoj, odnosno nepokretnoj stvari, ako se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumiju.

Troškovi postupka

Član 237

Troškove sprovođenja izvršenja fizičkom diobom stvari snose svi suvlasnici srazmjerno vrijednosti svojih djelova u zajedničkoj stvari.

Suvlasnik koji je prouzrokovao posebne troškove dužan je da ih naknadi onim suvlasnicima koji su ih imali.

XXII. PREDAJA I ODUZIMANJE DJETETA I ODRŽAVANJE LIČNIH ODNOSA SA DJETETOM

Mjesna nadležnost

Član 238

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje odluke kojom se naređuje predaja djeteta roditelju ili drugom licu, odnosno ustanovi kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje nadležan je sud koji je opšte mjesno nadležan za izvršnog povjerioca, kao i sud na čijem se području nalazi dijete.

Za sprovođenje izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području zatekne dijete.

Sud iz st. 1 i 2 ovog člana može odlučiti da se preduzimanje određenih izvršnih radnji povjeri sudu koji nije nadležan za sprovođenje izvršenja.

Legitimacija za podnošenje predloga

Član 238a

Predlog za izvršenje iz člana 238 stav 1 ovog zakona može podnijeti roditelj kome je povjereno vršenje roditeljskog prava, drugo lice ili ustanova kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitavanje i organ starateljstva.

Zaštita interesa djeteta

Član 238b

Sud koji odlučuje o predlogu iz člana 238 stav 1 ovog zakona posebno vodi računa o najboljem interesu djeteta.

Ako je to u najboljem interesu djeteta, sud, radi odlučivanja o predlogu iz člana 238 stav 1 ovog zakona, može zakazati ročište na koje će pozvati psihologa koga odredi organ starateljstva a, po potrebi, i vještake odgovarajuće struke.

Psiholog, odnosno vještaci iz stava 2 ovog člana dužni su da utvrde emocionalni status djeteta, način njegovog reagovanja na stres i mehanizme preovladavanja, brzinu prilagođavanja na promjene, emocionalne odnose djeteta i lica sa kojim dijete živi i licem kojem treba da bude predato i druge činjenice značajne za samo organizovanje radnji izvršenja, kao i da obavi informativno-savjetodavni rad sa licem sa kojim dijete živi i pokuša da izdejstvuje dobrovoljnu predaju djeteta radi izbjegavanja traumatskog reagovanja djeteta i štetnih posljedica po njegov rast i razvoj.

Rješenje o izvršenju

Član 239

Na osnovu odluke suda o vršenju roditeljskog prava može se odrediti i sprovesti izvršenje radi predaje djeteta bez obzira da li je tom odlukom naložena predaja.

Sud iz člana 238 ovog zakona će rješenjem o izvršenju odluke iz stava 1 ovog člana odrediti prinudno oduzimanje i predaju djeteta.

Predaja djeteta može se rješenjem iz stava 2 ovog člana odrediti prema licu na koje se odnosi odluka iz stava 1 ovog člana, licu od čije volje zavisi predaja djeteta i svakom drugom licu kod koga se dijete zatekne u vrijeme donošenja rješenja o izvršenju ili u toku sprovođenja izvršenja.

Sredstva izvršenja

Član 239a

Nakon što procijeni okolnosti, sud u rješenju o izvršenju određuje sljedeća sredstva izvršenja:

   1) prinudno oduzimanje i predaju djeteta;

   2) novčanu kaznu;

   3) kaznu zatvora.

Sredstva iz stava 1 ovog člana mogu da se odrede i sprovedu prema licu koje protivno rješenju o izvršenju odbija da preda dijete, licu koje otežava ili sprječava predaju djeteta, licu kod koga se dijete nalazi ili licu od čije volje zavisi predaja djeteta.

U predlogu za izvršenje radi predaje djeteta ne mora da bude naznačeno sredstvo izvršenja, a ako je i naznačeno sud nije njime vezan.

Sud može mijenjati sredstva izvršenja dok se izvršenje ne okonča.

Novčana kazna i kazna zatvora

Član 239b

Novčana kazna iz člana 239a stav 1 tačka 2 ovog zakona izriče se i izvršava u skladu sa članom 230 ovog zakona.

Novčana kazna iz člana 239a stav 1 tačka 2 ovog zakona ne može biti zamijenjena kaznom zatvora.

Kazna zatvora iz člana 239a stav 1 tačka 3 ovog zakona može se izreći u trajanju do tri mjeseca, i to samo prije predaje djeteta.

Nastavak izvršenja

Član 240

Sud će, na predlog stranke kojoj je dijete povjereno, nastaviti izvršenje po istom rješenju o izvršenju, ako se dijete u roku od 60 dana od dana predaje djeteta ponovo zatekne kod lica od koga je oduzeto.

Prinudno oduzimanje i predaja djeteta

Član 241

Ako se izvršenje nije moglo sprovesti izricanjem i izvršenjem odluke o novčanoj kazni ili kazni zatvora, izvršenje će se sprovesti oduzimanjem djeteta od lica kod koga se dijete nalazi i predajom djeteta roditelju odnosno drugom licu ili ustanovi kojoj je ovo dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje.

Sud obavještava stranku koja je podnijela predlog za izvršenje i lice kome treba da se preda dijete o vremenu i mjestu oduzimanja i predaje djeteta, po pravilima o ličnom dostavljanju.

Dijete prinudno oduzima i predaje sudija u saradnji sa psihologom koga odredi organ starateljstva, školom, porodičnim savjetovalištem ili drugim specijalizovanim ustanovama za posredovanje u porodičnim odnosima.

Psiholog iz stava 3 ovog člana dužan je da u toku oduzimanja i predaje djeteta prati ponašanje i reakcije djeteta i lica kome se dijete oduzima, da utiče na sprečavanje izazivanja sukoba ili traumatskog reagovanja djeteta, da savjetuje sudiju kako da se oduzimanje i predaja djeteta ostvare sa što manje štete po rast i razvoj djeteta i da sam preduzima sve potrebne radnje u te svrhe i da unese svoja zapažanja u zapisnik o oduzimanju i predaji djeteta i potpiše ga.

Sprovođenje izvršenja ako je naloženo da se dijete odmah preda

Član 241a

Kad je rješenjem o izvršenju naloženo da se dijete odmah preda, rješenje o izvršenju predaje se licu od koga se dijete oduzima prilikom preduzimanja prve izvršne radnje. Ako to lice nije prisutno prilikom oduzimanja djeteta, rješenje o izvršenju dostavlja mu se naknadno.

Ako se dijete oduzima od lica na koje se ne odnosi izvršna isprava, tom licu se predaju rješenje o izvršenju i zapisnik o oduzimanju djeteta.

Odsutnost lica od koga se dijete oduzima ne sprečava oduzimanje djeteta.

Izvršenje radi održavanja ličnih kontakata sa djetetom

Član 241b

U izvršnom postupku radi održavanja ličnih kontakata sa djetetom shodno se primjenjuju odredbe čl. 238 do 241a ovog zakona.

XXIII. VRAĆANJE ZAPOSLENOG NA RAD

Mjesna nadležnost

Član 242

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja na osnovu izvršne isprave po kojoj je poslodavac dužan da zaposlenog vrati na rad ili da ga rasporedi na odgovarajuće radno mjesto mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište poslodavca.

Rok za podnošenje predloga za izvršenje

Član 243

Predlog za izvršenje iz člana 242 ovog zakona može se podnijeti u roku od 60 dana od dana kad je zaposleni stekao pravo da predlog podnese.

Način sprovođenja izvršenja

Član 244

Izvršenje na osnovu izvršne isprave po kojoj je poslodavac dužan da zaposlenog vrati na rad ili da ga rasporedi na odgovarajuće radno mjesto sprovodi se izricanjem novčane kazne poslodavcu i odgovornom licu kod poslodavca.

Novčana kazna se izriče u skladu sa članom 230 ovog zakona.

Naknada zarade u slučaju vraćanja zaposlenog na rad

Član 245

Zaposleni koji je podnio predlog da bude vraćen na rad može predložiti da sud donese rješenje kojim se određuje da je poslodavac dužan da mu isplati na ime zarade mjesečne iznose dospjele od pravosnažnosti presude do ponovnog vraćanja na rad.

Predlog za naknadu iz stava 1 ovog člana može se spojiti sa predlogom za izvršenje ili može biti podnesen naknadno do okončanja postupka izvršenja.

Rješenje kojim se predlog za naknadu usvaja ima dejstvo rješenja o izvršenju.

Poslodavac može predložiti sudu da stavi van snage rješenje iz stava 3 ovog člana ako su se, nakon donošenja rješenja, izmijenile okolnosti na osnovu kojih je to rješenje doneseno.

Naknada mjesečne zarade određuje se u iznosu koji bi zaposleni ostvario da je bio na radu.

Odredbama ovog člana ne dira se u pravo zaposlenog da svoje potraživanje naknade mjesečne zarade ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.

Ako je sud djelimično usvojio zahtjev za isplatu naknade zarade, zaposleni može da ostatak zarade ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.

XXIV. UPISIVANJE PRAVA NA NEPOKRETNOSTI U KATASTAR NEPOKRETNOSTI

Odlučivanje o predlogu

Član 246

O predlogu za izvršenje radi zasnivanja prava na nepokretnosti upisom u katastar nepokretnosti, kao i radi prenosa, ograničenja ili prestanka prava upisanog u katastar nepokretnosti odlučuje javni izvršitelj.

Za sprovođenje izvršenja nadležan je organ koji vrši upis u katastar nepokretnosti.

Način sprovođenja izvršenja

Član 247

Izvršenje iz člana 246 ovog zakona sprovodi se tako što se u katastar nepokretnosti vrši upis o zasnivanju prava na nepokretnosti, odnosno prenosu, ograničenju ili prestanku prava na nepokretnosti.

Upis prava svojine kad izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik

Član 248

Kad izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik nepokretnosti, izvršenje upisom prava na nepokretnosti može se odrediti kad izvršni povjerilac kod organa uprave nadležnog za upis u katastar nepokretnosti izdejstvuje promjenu upisa prava svojine na osnovu dokaza o svojini pravnog prethodnika izvršnog dužnika.

Upis drugog prava kad izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik

Član 249

Kad je na osnovu izvršne isprave izvršni povjerilac ovlašćen da prema izvršnom dužniku traži upis založnog ili nekog drugog prava na nepokretnosti, osim prava svojine, a izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik te nepokretnosti, upis drugog prava izvršnog povjerioca odrediće se tek kad izvršni povjerilac postupi na način iz člana 248 ovog zakona.

Upisi prava u druge javne evidencije

Član 250

Na upis prava u druge javne evidencije primjenjuju se odredbe ovog poglavlja, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Davanje izjave volje

Član 251

Obaveza davanja izjave volje sadržana u odluci koja ima svojstvo izvršne isprave smatra se ispunjenom danom pravosnažnosti te odluke.

Obaveza davanja izjave volje sadržana u poravnanju smatraće se ispunjenom danom dospjelosti.

Kad ispunjenje obaveze iz stava 1 ovog člana zavisi od ispunjenja neke obaveze izvršnog povjerioca ili drugog uslova, smatraće se da je izvršni dužnik izjavu dao kad je izvršni povjerilac ispunio svoju obavezu ili kad je ispunjen drugi uslov.

Ostvarivanje uslova iz stava 3 ovog člana dokazuje se javnom ili u skladu sa zakonom ovjerenom ispravom.

Glava III

POSTUPAK OBEZBJEĐENJA

XXV. OPŠTE ODREDBE

Rješenje o obezbjeđenju

Član 252

Rješenje o obezbjeđenju donosi sud, a obezbjeđenje sprovodi sud ili javni izvršitelj u zavisnosti od vrste i karaktera spora.

Rješenje o obezbjeđenju sadrži odluku o sredstvu obezbjeđenja, obrazloženje razloga za usvajanje predloga o obezbjeđenju i pouku o tome da li prigovor zadržava izvršenje rješenja i pravnu pouku.

Pravni lijekovi

Član 253

O prigovoru protiv rješenja o obezbjeđenju kao i prigovoru protiv rješenja kojim se predlog za obezbjeđenje odbacuje ili odbija odlučuje vijeće suda koji je donio rješenje.

Prigovor protiv rješenja iz stava 1 ovog člana podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja. Ako je za sprovođenje rješenja o obezbjeđenju nadležan javni izvršitelj, prigovor se istovremeno dostavlja i javnom izvršitelju.

Prigovor se ne dostavlja na odgovor.

Prigovor iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja o obezbjeđenju ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Sredstva obezbjeđenja

Član 254

Kao sredstva obezbjeđenja mogu se odrediti: založno pravo na nepokretnostima na osnovu izvršne isprave, založno pravo na nepokretnostima i pokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranaka, prethodne mjere i privremene mjere.

Nedopustivost obezbjeđenja

Član 255

Obezbjeđenje nije dopušteno na stvarima i pravima koja po ovom ili drugom zakonu ne mogu biti predmet izvršenja.

Nadležnost za određivanje obezbjeđenja po službenoj dužnosti

Član 256

Za određivanje obezbjeđenja po službenoj dužnosti nadležan je sud koji je nadležan da odlučuje po predlogu predlagača obezbjeđenja, ako zakonom nije drukčije određeno.

Shodna primjena odredaba o postupku izvršenja

Član 257

Na postupak obezbjeđenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak izvršenja, ako odredbama ove glave nije drukčije određeno.

XXVI. ZALOŽNO PRAVO NA NEPOKRETNOSTI NA OSNOVU IZVRŠNE ISPRAVE

Mjesna nadležnost

Član 258

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti nadležan je sud na čijem se području nalazi nepokretnost na kojoj treba upisati založno pravo.

Za sprovođenje obezbjeđenja nadležan je organ uprave nadležan za upis u katastar nepokretnosti.

Uslovi zasnivanja

Član 259

Na osnovu izvršne isprave koja glasi na novčano potraživanje, predlagač obezbjeđenja ima pravo da zahtijeva obezbjeđenje tog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja.

Način zasnivanja

Član 260

Založno pravo na nepokretnosti zasniva se upisom u katastar nepokretnosti.

Prilikom upisa založnog prava u katastar nepokretnosti naznačiće se izvršivost potraživanja za koje je dozvoljeno obezbjeđenje zasnivanjem založnog prava.

Ako je predlagač obezbjeđenja, prije nego što je potraživanje postalo izvršivo, već stekao na osnovu ugovora založno pravo za to potraživanje na istoj nepokretnosti ili je upisana predbilježba, sud će, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti da se u katastar nepokretnosti upiše izvršivost potraživanja.

Ako protivnik obezbjeđenja nije upisan u katastar nepokretnosti kao vlasnik nepokretnosti, predlagač obezbjeđenja dužan je da uz predlog za obezbjeđenje dostavi dokaz da je na osnovu isprave o svojini protivnika obezbjeđenja pokrenuo postupak za upis promjene prava svojine kod organa uprave nadležnog za upis prava u katastar nepokretnosti.

Dejstvo upisa

Član 261

Upis založnog prava i upis izvršivosti potraživanja imaju dejstvo da se izvršenje na toj nepokretnosti može sprovesti i prema trećem licu koje je tu nepokretnost kasnije steklo.

XXVII. ZALOŽNO PRAVO NA NEPOKRETNOSTIMA I POKRETNIM STVARIMA NA OSNOVU SPORAZUMA STRANAKA

Mjesna nadležnost

Član 262

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti na osnovu sporazuma stranaka nadležan je sud na čijem području se nalazi nepokretnost.

Za sprovođenje obezbjeđenja nadležan je organ uprave nadležan za katastar nepokretnosti.

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na pokretnoj stvari na osnovu sporazuma stranaka nadležan je sud na čijem se području ta stvar nalazi.

Predlog za obezbjeđenje

Član 263

Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti ili pokretnoj stvari protivnika obezbjeđenja, predlagač i protivnik obezbjeđenja mogu saglasno tražiti od suda da odredi upis založnog prava na nepokretnosti, odnosno da odredi i sprovede popis pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja.

Ročište za predlog i sporazum stranaka

Član 264

Na predlog stranaka sud će odrediti ročište na kojem će u zapisniku utvrditi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja i vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se upisom založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja, odnosno zasnivanjem založnog prava popisom pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja obezbjeđuje novčano potraživanje.

Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stava 1 ovog člana ima snagu sudskog poravnanja.

Određivanje i sprovođenje obezbjeđenja

Član 265

Na osnovu sporazuma iz člana 264 ovog zakona, sud će rješenjem odrediti upis i preduzeti sve što je potrebno radi sprovođenja upisa založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja, odnosno odrediti i sprovesti popis pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja.

Rješenje iz stava 1 ovog člana ima dejstvo rješenja o obezbjeđenju.

Primjena drugih odredaba zakona

Član 266

Na obezbjeđenje novčanih potraživanja predlagača obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja, na osnovu sporazuma stranaka, primjenjuje se član 264 ovog zakona.

Na obezbjeđenje novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na pokretnoj stvari protivnika obezbjeđenja, na osnovu sporazuma stranaka, shodno se primjenjuju čl. 83 do 88 ovog zakona.

Prodaja nepokretnosti, odnosno pokretne stvari protivnika obezbjeđenja

Član 267

Na predlog predlagača obezbjeđenja javni izvršitelj će rješenjem, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz člana 264 ovog zakona postao izvršan, odrediti izvršenje radi namirenja obezbijeđenog novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja u skladu sa čl. 155 do 198 ovog zakona, ako se radi o izvršenju na nepokretnosti, odnosno čl. 82 do 101 ovog zakona, ako se radi o izvršenju na pokretnim stvarima.

Rješenje iz stava 1 ovog člana ima dejstvo rješenja o izvršenju.

Upis rješenja o izvršenju na nepokretnosti ima pravno dejstvo od dana upisa založnog prava na nepokretnostima u postupku obezbjeđenja.

Radnja popisa pokretnih stvari ne ponavlja se, a izvršeni popis stvari ima pravno dejstvo od dana sticanja založnog prava u postupku obezbjeđenja.

XXVIII. PRETHODNE MJERE

Mjesna nadležnost

Član 268

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje prethodnom mjerom mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za izvršenje na predmetu na kojem je obezbjeđenje predloženo.

Uslovi za određivanje prethodne mjere

Član 269

Prethodna mjera određuje se na osnovu odluke koja glasi na novčano potraživanje, a koja nije postala pravosnažna ili nije postala izvršna, ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnom opasnost da bi se bez tog obezbjeđenja osujetilo ili znatno otežalo ostvarenje potraživanja.

Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i na poravnanje zaključeno pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku, po kojem potraživanje nije dospjelo.

Prethodna mjera može se odrediti na osnovu platnog naloga koji je izdat na osnovu mjenice ili čeka.

Pretpostavljena opasnost

Član 270

Smatra se da opasnost, u smislu člana 269 ovog zakona, postoji ako je predlog za obezbjeđenje zasnovan na:

   1) platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojeg je blagovremeno podnesen prigovor;

   2) presudi donesenoj u krivičnoj stvari kojom je usvojen imovinsko-pravni zahtjev, a protiv koje je dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka;

   3) odluci po kojoj bi se izvršenje trebalo sprovesti u inostranstvu;

   4) presudi na osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba;

   5) poravnanju zaključenom pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku koje se pobija u skladu sa zakonom.

U slučajevima iz stava 1 tač. 4 i 5 ovog člana sud može, na predlog protivnika obezbjeđenja, obezbjeđenje primjenom prethodne mjere usloviti polaganjem jemstva od strane predlagača obezbjeđenja za štetu koju bi protivnik obezbjeđenja mogao pretrpjeti određivanjem prethodne mjere.

Obezbjeđenje potraživanja čiji obroci nijesu dospjeli

Član 271

Obezbjeđenje prethodnom mjerom za nedospjele obroke potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, potraživanja po osnovu naknade štete za izgubljeno izdržavanje usljed smrti davaoca izdržavanja ili zbog oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti određuje se samo za obroke koji će dospjeti u jednoj godini.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika obezbjeđenja ranije moralo sprovoditi izvršenje radi naplate dospjelog obroka ili je takvo izvršenje predloženo.

Vrste prethodnih mjera

Član 272

Kao prethodne mjere sud određuje:

   1) popis pokretnih stvari;

   2) zabranu dužniku protivnika obezbjeđenja da isplati protivniku obezbjeđenja potraživanje ili da mu preda stvari, kao i zabranu protivniku obezbjeđenja da naplati potraživanje, da primi stvari i da njima raspolaže;

   3) zabranu banci da protivniku obezbjeđenja ili trećem licu, po nalogu protivnika obezbjeđenja, isplati sa njegovog računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera;

   4) predbilježbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja ili na pravu upisanom na nepokretnosti;

   5) pljenidbu akcija, odnosno udjela u privrednom društvu.

Sud može, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti, s obzirom na okolnosti slučaja, dvije ili više prethodnih mjera, ako je to potrebno.

Zabrana isplate novčanih sredstava protivnika obezbjeđenja

Član 273

Iznos novčanih sredstava protivnika obezbjeđenja na računu kod banke za koji je određena zabrana isplate ne može se, dok zabrana traje, prenijeti sa tog računa, osim radi namirenja obezbijeđenog potraživanja.

Prodaja popisanih stvari i prenos potraživanja protivnika obezbjeđenja

Član 274

Na predlog izvršnog povjerioca javni izvršitelj će odrediti prodaju popisanih pokretnih stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.

Prodaja popisanih stvari izvršiće se u skladu sa čl. 93 do 96 ovog zakona.

Ako je prethodna mjera određena zabranom isplate potraživanja, javni izvršitelj može, na predlog predlagača obezbjeđenja ili protivnika obezbjeđenja, odrediti da se na predlagača obezbjeđenja prenese to potraživanje radi naplate, u slučaju u kojem postoji opasnost da se potraživanje, zbog kašnjenja u ostvarenju tog potraživanja, neće moći naplatiti ili da će se izgubiti pravo na regres prema trećem licu.

Iznos koji se dobije prodajom stvari ili naplatom potraživanja čuva se kod javnog izvršitelja dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagač obezbjeđenja ne predloži izvršenje, a najduže 30 dana od dana izvršivosti potraživanja.

Rješenje o određivanju prethodne mjere

Član 275

U rješenju kojim se određuje prethodna mjera moraju, pored ostalog, biti naznačeni iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, sa kamatom i troškovima i vrijeme za koje se ona određuje.

Vrijeme iz stava 1 ovog člana ne može biti duže od osam dana od sticanja uslova za prinudno izvršenje.

Ako vrijeme iz stava 1 ovog člana istekne prije nego što odluka na osnovu koje je određena prethodna mjera postane pravosnažna, sud će, na predlog predlagača obezbjeđenja, produžiti to vrijeme, pod uslovom da se nijesu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.

Ukidanje prethodne mjere

Član 276

Sud će, na predlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje, ako:

   1) protivnik obezbjeđenja položi kod suda iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, sa kamatom i troškovima;

   2) protivnik obezbjeđenja učini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o određivanju prethodne mjere bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno;

   3) je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili da je prestalo;

Sud će obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje ako u roku od 15 dana od dana isteka vremena za koje je prethodna mjera određena ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje.

U slučajevima iz stava 1 tač. 2 i 3 i stava 2 ovog člana troškove prouzrokovane određivanjem i sprovođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja je dužan da naknadi protivniku obezbjeđenja, a protivnik obezbjeđenja ima prema predlagaču obezbjeđenja i pravo na naknadu pričinjene štete.

Obustava postupka u slučaju da predlagač obezbjeđenja ne traži izvršenje

Član 277

U slučaju da uslovi za prinudno izvršenje budu ispunjeni prije isteka vremena za koje je određena prethodna mjera sud će, na predlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak obezbjeđenja i ukinuti sprovedene radnje, ako predlagač obezbjeđenja ne podnese predlog za izvršenje u roku od 15 dana od nastupanja tih uslova.

XXIX. PRIVREMENE MJERE

1. Opšta pravila

Mjesna nadležnost

Član 278

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje privremenom mjerom, u slučaju u kojem parnični ili drugi sudski postupak nije pokrenut, mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o predlogu za izvršenje.

Ako je parnični ili drugi postupak pokrenut, za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut.

Sud koji je bio nadležan za odlučivanje o predlogu za izvršenje po izvršnoj ispravi donesenoj u upravnom postupku nadležan je i za odlučivanje o predlogu za određivanje privremene mjere nakon okončanja tog postupka.

Kad se može odrediti privremena mjera

Član 279

Privremenu mjeru može odrediti sud prije pokretanja i u toku sudskog ili upravnog postupka, kao i nakon okončanja tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.

Nedopustivost privremene mjere

Član 280

Privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha.

Jemstvo umjesto privremene mjere

Član 281

Predlagač obezbjeđenja može u predlogu za određivanje privremene mjere ili naknadno izjaviti da, umjesto privremene mjere, prihvata polaganje od strane protivnika obezbjeđenja određenog iznosa na ime jemstva.

Polaganje jemstva umjesto privremene mjere može se odrediti i na predlog protivnika obezbjeđenja.

Ako protivnik obezbjeđenja položi jemstvo, sud će obustaviti postupak obezbjeđenja i ukinuti već sprovedene radnje.

Jemstvo kao uslov za određivanje privremene mjere

Član 282

Sud može, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost, ako prethodno položi, u ostavljenom mu roku, iznos koji sud odredi kao jemstvo za štetu koja bi protivniku obezbjeđenja mogla biti nanesena određivanjem i sprovođenjem privremene mjere.

Sud može, na predlog protivnika obezbjeđenja, prema okolnostima slučaja, postupiti u skladu sa stavom 1 ovog člana i kad je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti.

Određivanje više privremenih mjera

Član 283

Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno.

Vrijeme za koje se određuje privremena mjera

Član 284

U rješenju kojim se određuje privremena mjera odrediće se vrijeme trajanja te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja drugog postupka, odrediće se i rok u kojem predlagač obezbjeđenja mora podnijeti tužbu, odnosno predlog za pokretanje drugog postupka radi opravdanja privremene mjere.

Sud će, na predlog predlagača obezbjeđenja, produžiti vrijeme trajanja privremene mjere, pod uslovom da se nijesu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena.

Predlog iz stava 2 ovog člana može se podnijeti samo prije nego što istekne vrijeme za koje je privremena mjera određena.

Ukidanje privremene mjere

Član 285

Ako predlagač obezbjeđenja u određenom roku nije podnio tužbu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je određena privremena mjera isteklo, sud će, na predlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak obezbjeđenja i ukinuti sprovedene radnje.

Na predlog protivnika obezbjeđenja postupak obezbjeđenja će se obustaviti i ukinuti sprovedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.

Postupak obezbjeđenja će se obustaviti i ukinuti sprovedene radnje i u slučajevima iz člana 276 stav 1 ovog zakona.

Naknada štete protivniku obezbjeđenja

Član 286

Protivnik obezbjeđenja ima prema predlagaču obezbjeđenja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagač obezbjeđenja nije opravdao.

2. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja

Uslovi za određivanje privremene mjere

Član 287

Privremena mjera za obezbjeđenje novčanog potraživanja može se odrediti ako je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mjere protivnik obezbjeđenja osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja, time što će svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuđiti, prikriti ili na drugi način njima raspolagati.

Predlagač obezbjeđenja ne mora dokazivati opasnost, ako učini vjerovatnim da bi predloženom mjerom protivnik obezbjeđenja pretrpio samo neznatnu štetu.

Smatra se da opasnost postoji ako bi se potraživanje trebalo ostvariti u inostranstvu.

Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja novčanog potraživanja

Član 288

Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:

   1) zabrana protivniku obezbjeđenja da raspolaže pokretnim stvarima, kao i čuvanje tih stvari;

   2) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u odgovarajuću evidenciju;

   3) zabrana protivniku obezbjeđenja da otuđi ili optereti svoje nepokretnosti ili stvarna prava koja su na nepokretnosti upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist, uz upis te zabrane u katastar nepokretnosti;

   4) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da isplati protivniku obezbjeđenja potraživanje ili da mu preda stvari, kao i zabrana protivniku obezbjeđenja da primi stvari, da naplati potraživanje i da njima raspolaže;

   5) nalog banci da protivniku obezbjeđenja ili trećem licu, po nalogu protivnika obezbjeđenja, uskrati sa računa protivnika obezbjeđenja isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.

Privremenom mjerom ne stiče se založno pravo.

3. Privremene mjere za obezbjeđenje nenovčanog potraživanja

Uslovi za određivanje privremene mjere

Član 289

Radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti privremena mjera, ako je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će se ostvarivanje potraživanja osujetiti ili znatno otežati.

Privremena mjera može se odrediti i kad predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim da je ta mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete.

Na privremene mjere za obezbjeđenje nenovčanog potraživanja primjenjuje se član 287 ovog zakona.

Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja

Član 290

Radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:

   1) zabrana otuđenja i opterećenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraživanje, kao i čuvanje tih stvari;

   2) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu na koje je upravljeno potraživanje, uz upis zabrane u javne evidencije;

   3) zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti na koju je upravljeno potraživanje, uz upis zabrane u katastar nepokretnosti;

   4) zabrana protivniku obezbjeđenja da preduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagaču obezbjeđenja, kao i zabrana da se izvrše promjene na stvarima na koje je upravljeno potraživanje;

   5) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da protivniku obezbjeđenja preda stvari na koje je upravljeno potraživanje;

   6) plaćanje naknade zarade zaposlenom za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa, ako je to neophodno za njegovo izdržavanje i lica koja je po zakonu dužan da izdržava;

   7) vraćanje zaposlenog na rad.

Dejstvo rješenja o određivanju pojedinih privremenih mjera

Član 291

Rješenje o određivanju privremene mjere iz člana 288 stav 1 tač. 1, 2, 3 i 5 i člana 290 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona ima dejstvo rješenja o izvršenju.

Smatra se da je donošenjem rješenja iz stava 1 ovog člana izvršenje dozvoljeno.

Izvršenje rješenja iz stava 2 ovog člana sprovodi se dostavljanjem organu nadležnom za upis prava, odnosno banci.

Glava IIIa

POSEBNE ODREDBE O EVROPSKOM NALOGU ZA IZVRŠENJE NESPORNIH POTRAŽIVANJA, EVROPSKOM POSTUPKU ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI I EVROPSKOM PLATNOM NALOGU

XXX. EVROPSKI NALOG ZA IZVRŠENJE NESPORNIH POTRAŽIVANJA

Nadležnost za potvrđivanje domaće izvršne isprave kao evropskog izvršnog naloga

Član 291a

Osnovni sud, odnosno Privredni sud Crne Gore nadležan je za izdavanje potvrda iz Regulative o uvođenju evropskog naloga za izvršenje nespornih potraživanja (EZ) br. 805/2004 Evropskog parlamenta i Savjeta od 21. aprila 2004. godine (u daljem tekstu: Regulativa 805/2004), i to:

   - potvrde o evropskom izvršnom nalogu za nesporna potraživanja, u smislu člana 9 stav 1 Regulative 805/2004;

   - potvrde o izvršnosti sudskog poravnanja, u smislu člana 24 stav 1 Regulative 805/2004;

   - potvrde o izvršnosti druge javne isprave koja je izvršna u Crnoj Gori, u smislu i člana 25 stav 1 Regulative 805/2004; i

   - potvrde o suspenziji ili ograničenju evropskog izvršnog naloga, u smislu člana 6 st. 2 i 3 Regulative 805/2004.

Osnovni sud je nadležan za izdavanje potvrde iz stava 1 ovog člana, koja se odnosi na:

   - izvršnu ispravu koju je donio taj sud;

   - poravnanje koje je zaključeno pred tim sudom;

   - izvršnu ispravu koju je donio notar imenovan za službeno područje tog suda;

   - izvršnu ispravu koju je donio javni izvršitelj imenovan za službeno područje tog suda; i

   - javnu ispravu koja ima svojstvo izvršne isprave u Crnoj Gori i koja je izdata na službenom području tog suda.

Privredni sud Crne Gore je nadležan za izdavanje potvrde iz stava 1 ovog člana koja se odnosi na:

   - izvršnu ispravu koju je donio taj sud, i

   - poravnanje koje je zaključeno pred tim sudom.

Po zahtjevu za izdavanje potvrda iz stava 1 al. 1 do 4 ovog člana odlučuje sudija pojedinac.

Odlučivanje po zahtjevu za izdavanje potvrde

Član 291b

Potvrdu iz člana 9 stav 1, člana 24 stav 1, člana 25 stav 1 i člana 6 stav 3 Regulative 805/2004 sud izdaje bez prethodnog saslušanja izvršnog dužnika.

Ako sud odbaci ili odbije zahtjev za izdavanje potvrde iz stava 1 ovog člana, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju zahtjeva dostaviće samo podnosiocu zahtjeva.

Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana, podnosilac zahtjeva može izjaviti prigovor u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja.

Po prigovoru iz stava 3 ovog člana odlučuje vijeće suda koji je donio rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju zahtjeva za izdavanje potvrde.

Na postupak po prigovoru iz stava 3 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje prigovor protiv rješenja kojim je predlog za izvršenje odbačen ili odbijen.

Ispravljanje i ukidanje potvrde

Član 291v

Zahtjev iz člana 10 stav 1 Regulative 805/2004 za ispravljanje ili ukidanje potvrde iz člana 291a stav 1 al. 1 do 4 ovog zakona podnosi se sudu koji je izdao tu potvrdu.

Po zahtjevu iz stava 1 ovog člana odlučuje rješenjem sudija pojedinac.

U postupku po zahtjevu iz stava 1 ovog člana, za ispravljanje potvrde iz člana 291a stav 1 al. 1 do 4 ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, koje se odnose na ispravljanje presude, ako nijesu u suprotnosti sa Regulativom 805/2004.

U postupku po zahtjevu iz stava 1 ovog člana za ukidanje potvrde iz člana 291a stav 1 al. 1 do 4 ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje potvrda izvršnosti, ako nijesu u suprotnosti sa Regulativom 805/2004.

Izvršenje na osnovu evropskog izvršnog naloga

Član 291g

Izvršna isprava koja je u drugoj državi članici Evropske unije (u daljem tekstu: država članica) potvrđena u skladu sa Regulativom 805/2004 kao evropski izvršni nalog, izvršava se u Crnoj Gori pod istim uslovima kao i domaća izvršna isprava, bez prethodnog sprovođenja posebnog postupka radi priznanja te isprave i proglašenja njene izvršnosti.

Prevod

Član 291d

Kad je izvršni povjerilac dužan da uz predlog za izvršenje priloži prevod evropskog izvršnog naloga, u smislu člana 20 stav 2 tačka c Regulative 805/2004, taj prevod mora biti na crnogorskom jeziku i ovjeren od lica koje je za to ovlašćeno u nekoj od država članica.

Nadležnost za odlučivanje i sprovođenje izvršenja po predlogu za izvršenje na osnovu evropskog izvršnog  naloga

Član 291đ

Za odlučivanje i sprovođenje izvršenja na osnovu evropskog izvršnog naloga nadležan je javni izvršitelj.

Mjesna nadležnost javnog izvršitelja za odlučivanje i sprovođenje izvršenja iz stava 1 ovog člana određuje se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izvršiteljska djelatnost, a koje uređuju mjesnu nadležnost javnog  izvršitelja.

Nadležnost za odlučivanje po prigovoru i predlozima iz čl. 21 i 23 Regulative 805/2004

Član 291e

Za odlučivanje po predlogu izvršnog dužnika iz člana 21 Regulative 805/2004, kao i za odlučivanje po predlogu za odlaganje i ograničenje izvršenja iz člana 23 Regulative 805/2004, nadležan je osnovni sud za čije je službeno područje imenovan javni izvršitelj koji je donio odluku po predlogu za izvršenje, odnosno Privredni sud Crne Gore.

Na postupak po predlozima iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuju obustava i odlaganje izvršenja.

Prigovor po isteku roka

Član 291ž

Na postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu evropskog izvršnog naloga izjavljenom po isteku roka, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje prigovor po isteku roka.

XXXI. EVROPSKI POSTUPAK ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI

Izvršenje na osnovu isprave donesene u evropskom postupku za sporove male vrijednosti

Član 291z

Izvršna isprava donesena u drugoj državi članici u smislu Regulative o uvođenju evropskog postupka za sporove male vrijednosti (EZ) br. 861/2007 Evropskog parlamenta i Savjeta od 11. jula 2007. godine (u daljem tekstu: Regulativa 861/2007), izvršava se u Crnoj Gori pod istim uslovima kao i domaća izvršna isprava, bez prethodnog sprovođenja posebnog postupka radi njenog priznanja i proglašenja izvršnosti.

Izvršenje na osnovu isprave donesene u evropskom postupku za sporove male vrijednosti odrediće se i sprovesti i u slučaju kad ta isprava nije snabdjevena klauzulom izvršnosti.

Nadležnost za odlučivanje i sprovođenje izvršenja na osnovu isprave donesene u evropskom postupku za sporove male vrijednosti

Član 291i

Za odlučivanje i sprovođenje izvršenja na osnovu isprave donesene u evropskom postupku za sporove male vrijednosti nadležan je javni izvršitelj.

Mjesna nadležnost javnog izvršitelja za odlučivanje i sprovođenje izvršenja iz stava 1 ovog člana određuje se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izvršiteljska djelatnost, a koje uređuju mjesnu nadležnost javnog izvršitelja.

Prevod

Član 291j

Ako je izvršni povjerilac dužan da priloži prevod, u smislu člana 21 stav 2 tačka b i člana 21a Regulative 861/2007, taj prevod mora biti na crnogorskom jeziku i ovjeren od lica koje je za to ovlašćeno u nekoj od država članica.

Nadležnost za odlučivanje po predlogu za obustavu izvršenja na osnovu odluke donesene u evropskom postupku za sporove male vrijednosti

Član 291k

Za odlučivanje po predlogu izvršnog dužnika za obustavu izvršenja, u smislu člana 22 Regulative 861/2007, nadležan je osnovni sud na čijem se području nalazi službeno sjedište javnog izvršitelja koji je donio odluku po predlogu za izvršenje, odnosno Privredni sud Crne Gore.

Na obustavu izvršenja iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje obustava izvršenja.

Nadležnost za odlučivanje po predlogu za odlaganje, odnosno ograničenje izvršenja na osnovu odluke donesene u evropskom postupku za sporove male vrijednosti

Član 291l

Za odlučivanje po predlogu za odlaganje, odnosno ograničenje izvršenja, u smislu člana 23 Regulative 861/2007, nadležan je osnovni sud na čijem se području nalazi službeno sjedište javnog izvršitelja koji je donio odluku po predlogu za izvršenje, odnosno Privredni sud Crne Gore.

Po predlogu za odlaganje, odnosno ograničenje izvršenja iz stava 1 ovog člana, sud odlučuje rješenjem protiv kojeg nije dozvoljena žalba.

Rješenje iz stava 2 ovog člana ostaje na snazi do okončanja postupka pokrenutog u skladu sa članom 23 Regulative 861/2007, odnosno do drukčije odluke suda donesene po predlogu stranaka.

XXXII. EVROPSKI PLATNI NALOG

Izvršenje na osnovu evropskog platnog naloga

Član 291lj

Evropski platni nalog, u smislu Regulative o uvođenju postupka za evropski platni nalog (EZ) br. 1896/2006 Evropskog parlamenta i Savjeta od 12. decembra 2006. godine (u daljem tekstu: Regulativa 1896/2006) koji je izdao sud u Crnoj Gori i koji je postao izvršan, predstavlja izvršnu ispravu na osnovu koje se u Crnoj Gori može zahtijevati izvršenje.

Evropski platni nalog koji je izdat u drugoj državi članici, a koji je postao izvršan, izvršava se u Crnoj Gori pod istim uslovima kao i domaća izvršna isprava, bez prethodnog sprovođenja posebnog postupka radi njegovog priznanja i proglašenja izvršnosti.

Nadležnost za odlučivanje i sprovođenje izvršenja na osnovu evropskog platnog naloga

Član 291m

Za odlučivanje i sprovođenje izvršenja na osnovu evropskog platnog naloga nadležan je javni izvršitelj.

Mjesna nadležnost javnog izvršitelja za odlučivanje i sprovođenje izvršenja iz stava 1 ovog člana određuje se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izvršiteljska djelatnost, a koje uređuju mjesnu nadležnost javnog izvršitelja.

Prigovor

Član 291n

Protiv rješenja o izvršenju na osnovu evropskog platnog naloga može se izjaviti prigovor koji se odnosi na potraživanje utvrđeno evropskim platnim nalogom samo u slučaju ako su razlozi za izjavljivanje prigovora nastali nakon što je izvršnom dužniku dostavljen evropski platni nalog i ako se nijesu mogli iznijeti u prigovoru iz člana 16 Regulative 1896/2006.

Prevod

Član 291nj

Ako je izvršni povjerilac dužan da priloži prevod, u smislu člana 21 stav 2 tačka b Regulative 1896/2006, taj prevod mora biti na crnogorskom jeziku i ovjeren od lica koje je za to ovlašćeno u nekoj od država članica.

Preispitivanje evropskog platnog naloga

Član 291o

Ako je podnesen zahtjev za preispitivanje evropskog platnog naloga koji je izdat u Crnoj Gori, shodno odredbama člana 20 Regulative 1896/2006, sud može, na zahtjev izvršnog dužnika, odložiti izvršenje.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje odlaganje izvršenja na predlog izvršnog dužnika.

Nadležnost za odlučivanje po predlogu za obustavu izvršenja na osnovu evropskog platnog naloga

Član 291p

Za odlučivanje po predlogu izvršnog dužnika za obustavu izvršenja, u smislu člana 22 stav 1 Regulative 1896/2006, nadležan je osnovni sud na čijem se području nalazi službeno sjedište javnog izvršitelja koji je donio odluku po predlogu za izvršenje, odnosno Privredni sud Crne Gore.

Na obustavu izvršenja iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje obustava izvršenja.

Nadležnost za odlučivanje po predlozima iz člana 23 Regulative 1896/2006

Član 291r

Za odlučivanje po predlozima iz člana 23 Regulative 1896/2006 nadležan je osnovni sud na čijem se području nalazi službeno sjedište javnog izvršitelja koji je donio odluku po predlogu za izvršenje, odnosno Privredni sud Crne Gore.

Po predlozima iz stava 1 ovog člana, sud odlučuje rješenjem protiv kojeg nije dozvoljena žalba.

Glava IV

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 292

Postupci izvršenja i obezbjeđenja započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po ovom zakonu.

Izuzetno, ako je protiv prvostepenog rješenja izjavljena žalba ili prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave, postupak po žalbi, odnosno prigovoru okončaće se po odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službeni list RCG", broj 23/04).

Ako u slučaju iz stava 2 ovog zakona, poslije stupanja na snagu ovog zakona, prvostepeno rješenje bude ukinuto ili stavljeno van snage, dalji postupak sprovešće se po ovom zakonu.

Član 292a

Postupci izvršenja i obezbjeđenja započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona završiće se po ovom zakonu.

Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred sudom, odnosno javnim izvršiteljem završava, dalji postupak nastaviće se po odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ("Službeni list CG", br. 36/11, 28/14, 20/15 i 22/17).

Ako poslije stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta odluka iz stava 2 ovog člana, dalji postupak sprovešće se po odrebama ovog zakona.

Član 293

Do početka rada javnih izvršitelja koji će se imenovati u skladu sa posebnim zakonom, po predmetima za koje su nadležni javni izvršitelji postupaće sud, u skladu sa ovim zakonom.

Nakon početka rada javnih izvršitelja predmeti iz stava 1 ovog člana, na predlog izvršnog povjerioca, ustupiće se javnom izvšitelju radi daljeg postupanja u skladu sa ovim zakonom.

Član 294

Do osnivanja organizacije za prinudnu naplatu izvršenje na novčanim sredstvima na računu pravnog lica ili preduzetnika sprovodiće Centralna banka, u skladu sa ovim zakonom.

Primjena odredaba čl. 205 do 211 i odredaba čl. 213 i 215 ovog zakona otpočeće nakon isteka šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do isteka roka iz stava 2 ovog člana izvršenja na novčanim sredstvima na računu pravnog lica ili preduzetnika izvršavaće se u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službeni list RCG", broj 23/04).

Član 294a

Po mjenici po kojoj je, do dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrenut postupak izvršenja mjenični povjerilac može zahtijevati izvršenje u skladu sa članom 218a ovog zakona samo ako, uz zahtjev za izvršenje po mjenici, organizaciji za prinudnu naplatu podnese dokaz da je obustavljen ranije pokrenuti postupak izvršenja.

Član 294b

Podatke o računima iz člana 136 stav 3 ovog zakona organizacija za prinudnu naplatu počeće da dostavlja javnim izvršiteljima nakon isteka tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 294c

Javni izvršitelji dužni su da, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pozovu izvršne povjerioce da se izjasne u smislu čl. 136a i 216a ovog zakona, ako nije započeta isplata na sredstvima na računu izvršnog dužnika po rješenjima o izvršenju dostavljenim banci prije stupanja na snagu ovog zakona.

Član 295

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o izvršnom postupku ("Službeni list RCG", broj 23/04), osim odredaba čl. 72, 73, 94, 131, 141, 143, 190, 202, 208, 214, 218, 232 i 237 koje se odnose na mjesnu nadležnost suda, a koje prestaju da važe danom početka rada javnih izvršitelja.

Član 295a

Odredbe Glave IIIa ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Član 296

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".