1114.

Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O UPRAVNOM SPORU

("Službeni list Crne Gore", br. 054/16 od 15.08.2016)

Proglašavam, Zakon o upravnom sporu, koji je donijela Skupština Crne Gore 25. saziva, na Desetoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 30. jula 2016. godine.

Broj: 01-827/2

Podgorica, 8. avgusta 2016. godine

Predsjednik Crne Gore,

Filip Vujanović, s.r.

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 na Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. saziva, na Desetoj śednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 30. jula 2016. godine, donijela je

ZAKON

O UPRAVNOM SPORU

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuje se nadležnost, sastav suda i pravila postupka na osnovu kojih sud odlučuje o zakonitosti upravnog akta i drugih upravnih aktivnosti, u cilju obezbjeđivanja sudske zaštite prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih lica i drugih stranaka, povrijeđenih postupanjem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, organa lokalne uprave, ustanova i drugih subjekata koji vrše javna ovlašćenja (u daljem tekstu: javnopravni organ), kao i u cilju zaštite javnog interesa kad je zakonom propisano.

Upravni spor

Član 2

U upravnom sporu sud odlučuje o zakonitosti upravnog akta, kao i druge upravne aktivnosti kojom se utvrđuje ili na drugi način utiče na prava, obaveze i pravne interese fizičkog ili pravnog lica, kad je to zakonom propisano.

Pravna pomoć

Član 3

Sudovi, drugi državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja dužni su da pruže pravnu pomoć na zahtjev suda koji postupa u upravnom sporu.

Shodna primjena Zakona o parničnom postupku

Član 4

Na pitanja postupka u upravnom sporu koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje parnični postupak.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 5

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. NADLEŽNOST SUDA I ODLUKE

Nadležnost

Član 6

Upravni spor rješavaju Upravni sud Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni sud) i Vrhovni sud Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud).

U upravnom sporu sud odlučuje u vijeću sastavljenom od troje sudija (u daljem tekstu: vijeće).

Izuzetno od stava 2 ovog člana, u upravnom sporu može odlučivati sudija pojedinac, u skladu sa ovim zakonom.

Odluke u upravnom sporu

Član 7

U upravnom sporu sud odlučuje presudom ili rješenjem.

Presudom sud odlučuje o tužbenom zahtjevu.

Rješenjem sud odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka.

Obaveznost sudske odluke

Član 8

Odluke donijete u upravnom sporu su obavezujuće.

III. STRANKE U UPRAVNOM SPORU

Stranke u upravnom sporu

Član 9

Stranke u upravnom sporu su tužilac, tuženi i lice kome bi poništenjem upravnog akta ili druge upravne aktivnosti bilo povrijeđeno neko pravo ili pravni interes (u daljem tekstu: zainteresovano lice).

Tužilac

Član 10

Tužilac u upravnom sporu je fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću povrijeđeno neko pravo ili pravni interes.

Tužilac može biti i državni organ, organ državne uprave, organizacija, naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rješavalo upravnim aktom ili su bili predmet druge upravne aktivnosti.

Tuženi

Član 11

Tuženi u upravnom sporu je javnopravni organ čiji se upravni akt ili druga upravna aktivnost osporava, odnosno stranka iz upravnog ugovora kad javnopravni organ podnosi tužbu za poništaj upravnog ugovora.

IV. UPRAVNI SPOR

Pokretanje upravnog spora

Član 12

Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donijet u drugom stepenu i protiv prvostepenog upravnog akta protiv kojeg nije dozvoljena žalba ili prigovor u upravnom postupku, kao i protiv druge upravne aktivnosti kad je to zakonom propisano.

Upravni spor može se pokrenuti i kad javnopravni organ nije donio upravni akt, odnosno nije odlučio po žalbi stranke ili nije preduzeo upravnu aktivnost, odnosno nije odlučio po prigovoru stranke (u daljem tekstu: ćutanje uprave).

Isključenje vođenja upravnog spora

Član 13

Upravni spor ne može se voditi protiv akta:

   1) donijetog u stvari u kojoj je sudska zaštita obezbijeđena u drugom sudskom postupku;

   2) donijetog u stvari u kojoj neposredno, na osnovu ustavnih ovlašćenja, odlučuje Skupština Crne Gore i Predsjednik Crne Gore.

Razlozi za pobijanje

Član 14

Upravni akt ili druga upravna aktivnost može se pobijati zbog:

   1) povrede pravila postupka;

   2) pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja;

   3) pogrešne primjene materijalnog prava.

Nema pogrešne primjene materijalnog prava ako je nadležni organ rješavao po slobodnoj ocjeni, na osnovu i u granicama propisanog ovlašćenja i u skladu sa ciljem u kojem je ovlašćenje dato i u skladu sa ranijim odlukama koje je javnopravni organ donio u bitno istovjetnim upravnim stvarima.

Odložno dejstvo tužbe

Član 15

Tužba, po pravilu, ne odlaže izvršenje upravnog akta, odnosno pravno dejstvo druge upravne aktivnosti protiv koje je tužba podnijeta.

Ako javnopravni organ nije odložio izvršenje upravnog akta do donošenja pravosnažne odluke o upravnoj stvari, po zahtjevu tužioca, sud može odložiti izvršenje upravnog akta ili pravno dejstvo druge upravne aktivnosti do donošenja sudske odluke, ako bi se izvršenjem upravnog akta ili pravnim dejstvom druge upravne aktivnosti tužiocu nanijela nenadoknadiva šteta, a odlaganje nije protivno javnom interesu, niti bi se odlaganjem nanijela šteta koja bi se teško mogla nadoknaditi protivnoj stranci, odnosno zainteresovanom licu.

Po zahtjevu iz stava 2 ovog člana, sud odlučuje rješenjem, najkasnije u roku od pet dana od dana prijema zahtjeva.

V. POSTUPAK PO TUŽBI

Pokretanje upravnog spora

Član 16

Upravni spor pokreće se tužbom.

O tužbi Upravni sud odlučuje u vijeću.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, sudija pojedinac odlučuje u slučaju:

   - odbijanja tužbe u skladu sa članom 21 stav 2 i članom 22 stav 1 tačka 1 i tač. 3 do 6 ovog zakona;

   - donošenja rješenja o prekidu postupka, u skladu sa članom 24 ovog zakona;

   - donošenja odluke po pravosnažnosti presude u izabranom predmetu, u skladu sa članom 25 ovog zakona.

Rok za podnošenje tužbe

Član 17

Tužba se podnosi u roku od 20 dana od dana dostavljanja akta stranci.

Načini podnošenja tužbe

Član 18

Tužba se predaje Upravnom sudu neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.

Ako je tužba upućena preko pošte preporučeno, dan predaje pošti smatra se kao dan podnošenja Upravnom sudu, a ako je tužba upućena preko pošte običnom pošiljkom, dan prijema pošiljke u Upravnom sudu smatra se kao dan podnošenja tužbe Upravnom sudu.

Ako je tužba upućena elektronskim putem, smatra se da je predata na dan i u vrijeme koji su naznačeni u potvrdi o prijemu dokumenta u elektronskom obliku, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.

Ako tužba nije predata Upravnom sudu, a tužba stigne tom sudu preko drugog organa poslije isteka roka za podnošenje tužbe, smatraće se da je blagovremeno podnijeta ako se takvo podnošenje može pripisati neznanju ili očiglednoj omašci podnosioca tužbe.

Sadržaj tužbe

Član 19

Tužba sadrži: ime i prezime, mjesto i adresu stanovanja, odnosno naziv i sjedište tužioca, naznačenje upravnog akta, odnosno upravne aktivnosti protiv koje je tužba podnijeta, razloge za podnošenje tužbe i tužbeni zahtjev.

Uz tužbu se podnosi akt protiv kojeg je tužba podnijeta, u originalu ili ovjerenom prepisu, odnosno dokaz o upravnoj aktivnosti koja se osporava.

Ako se tužbom traži povraćaj stvari ili naknada štete, u tužbi se mora postaviti i tužbeni zahtjev koji se odnosi na povraćaj stvari ili visinu pretrpljene štete.

Uz tužbu se podnosi i po jedan prepis tužbe i priloga za tuženog i za svako zainteresovano lice, ako ih ima.

Odustajanje od tužbe

Član 20

Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja odluke Upravnog suda.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, Upravni sud će rješenjem obustaviti postupak.

Ocjenjivanje urednosti tužbe

Član 21

Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, Upravni sud će pozvati tužioca da u ostavljenom roku otkloni nedostatke u tužbi i ukazaće mu na posljedice nepostupanja.

Ako tužilac u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke u tužbi, a nedostaci su takvi da sprječavaju rad Upravnog suda, sud će rješenjem odbiti tužbu kao neurednu.

Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, ako je tužba koju je umjesto stranke podnio punomoćnik koji je advokat, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, organ opštine nadležan za zaštitu imovinsko-pravnih interesa opštine, nepotpuna ili nerazumljiva, sud će rješenjem odbiti tužbu kao neurednu.

Odbijanje tužbe iz procesnih razloga

Član 22

Upravni sud će rješenjem odbiti tužbu ako utvrdi da:

   1) je tužba neblagovremena ili je podnijeta prije vremena;

   2) akt koji se tužbom osporava nije upravni akt, odnosno akt o upravnoj aktivnosti u smislu zakona kojim se uređuje upravni postupak;

   3) je očigledno da se upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću koja se tužbom osporava ne dira u pravo tužioca ili u njegov pravni interes;

   4) protiv upravnog akta ili druge upravne aktivnosti koja se tužbom osporava nije uopšte ili nije blagovremeno izjavljen pravni lijek koji je u skladu sa zakonom mogao biti izjavljen;

   5) već postoji pravosnažna sudska odluka donijeta u istoj stvari;

   6) je poslije podnošenja tužbe osporeni akt poništen po tužbi druge stranke.

Zbog razloga iz stava 1 ovog člana, Upravni sud može odbiti tužbu u toku cijelog postupka.

Poništavanje u prethodnom postupku

Član 23

Ako Upravni sud ne odbije tužbu na osnovu člana 21 stav 2 ili člana 22 ovog zakona, a nađe da osporeni upravni akt ili druga upravna aktivnost sadrži takve nedostatke koji sprječavaju ocjenu zakonitosti, može presudom poništiti akt ili drugu upravnu aktivnost i bez dostavljanja tužbe na odgovor.

Postupak po uzorku

Član 24

Ako je Upravnom sudu podnijeto više tužbi protiv akata u kojima se prava i obaveze odnose na isto ili slično činjenično stanje i isti pravni osnov, sud može, nakon prijema odgovora na tužbe, na osnovu jedne tužbe sprovesti postupak, a ostale postupke prekinuti do pravosnažne odluke u izabranom predmetu (postupak po uzorku).

Prije donošenja rješenja o prekidu postupka, Upravni sud mora omogućiti tužiocu da se izjasni o odgovoru na tužbu i o prekidu postupka.

Protiv rješenja o prekidu postupka nije dozvoljena žalba.

Odlučivanje po pravosnažnosti presude u predmetu po uzorku

Član 25

Upravni sud će, poslije pravosnažnosti presude u izabranom predmetu iz člana 24 ovog zakona, bez usmene rasprave, i u slučaju da su je stranke zahtijevale, odlučiti o predmetima u kojima je prekinut postupak, ako oni nemaju bitnih posebnosti činjenične ili pravne prirode.

Udovoljavanje tužbenom zahtjevu od strane tuženog

Član 26

Ako tuženi javnopravni organ za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt, kojim se mijenja ili stavlja van snage akt protiv kojeg je upravni spor pokrenut, kao i u slučaju kad naknadno donese akt ili preduzme drugu upravnu aktivnost, taj organ će, pored tužioca, istovremeno obavijestiti i Upravni sud.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, Upravni sud će pozvati tužioca da, u roku od osam dana od dana prijema naknadno donesenog akta ili preduzete druge upravne aktivnosti, izjavi da li je ovim aktom, odnosno drugom upravnom aktivnošću zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu, odnosno da li tužbu proširuje i na ovaj akt, odnosno upravnu aktivnost.

Ako tužilac u slučaju iz stava 2 ovog člana, izjavi da je naknadno donijetim aktom ili preduzetom drugom upravnom aktivnošću zadovoljan ili se ne izjasni u ostavljenom roku, Upravni sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka.

Ako tužilac u slučaju iz stava 2 ovog člana, izjavi da naknadno donijetim aktom, odnosno preduzetom drugom upravnom aktivnošću nije zadovoljan, Upravni sud će nastaviti postupak.

Odgovor na tužbu

Član 27

Ako tužbu ne odbije na osnovu člana 21 stav 2 ili člana 22 ovog zakona, niti poništi akt, odnosno drugu upravnu aktivnost na osnovu člana 23 ovog zakona, Upravni sud će po jedan prepis tužbe sa prilozima dostaviti na odgovor tuženom javnopravnom organu i zainteresovanim licima ako ih ima.

Odgovor iz stava 1 ovog člana, može se dati u roku koji Upravni sud odredi i koji ne može biti kraći od osam, niti duži od 30 dana.

U roku iz stava 2 ovog člana, tuženi je dužan da dostavi Upravnom sudu sve spise koji se odnose na predmet.

Ako tuženi javnopravni organ ne dostavi spise predmeta ili ako izjavi da ih ne može dostaviti, sud može riješiti stvar i bez spisa.

Rješavanje spora

Član 28

U upravnom sporu Upravni sud rješava na nejavnoj sjednici ili na osnovu sprovedene usmene rasprave.

Upravni sud je obavezan da sprovede usmenu raspravu ako to stranka zahtijeva u tužbi ili u odgovoru na tužbu, osim u slučaju iz člana 25 ovog zakona.

Zakazivanje usmene rasprave

Član 29

Ako se održava usmena rasprava, predsjednik vijeća će odrediti dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresovana lica, ako ih ima.

Usmena rasprava se može odložiti samo iz važnih razloga, o čemu odlučuje vijeće.

Rukovođenje usmenom raspravom

Član 30

Usmenom raspravom rukovodi predsjednik vijeća.

O raspravi iz stava 1 ovog člana, vodi se zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti koje su od uticaja na rješavanje upravne stvari.

Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.

Sastavni dio zapisnika je i izreka odluke koja predstavlja izvornik.

Izostanak stranke sa usmene rasprave

Član 31

U slučaju izostanka stranke sa usmene rasprave, rasprava se ne odlaže, a podnesci koje je podnijela ta stranka će se pročitati.

Izostanak tužioca sa usmene rasprave ne znači odustanak od tužbe.

Ako na raspravu ne dođe ni tužilac ni tuženi, a uredno su pozvani, Upravni sud će odlučiti bez prisustva stranaka.

Tok usmene rasprave

Član 32

Usmena rasprava počinje izlaganjem sudije izvjestioca, koji izlaže stanje stvari u spisima predmeta.

Poslije izlaganja sudije izvjestioca daje se riječ tužiocu da obrazloži tužbu, a nakon toga, zastupniku tuženog javnopravnog organa i zainteresovanim licima ako ih ima.

Rješavanje na osnovu usmene rasprave i na nejavnoj sjednici

Član 33

Ako Upravni sud rješava upravni spor na osnovu usmene rasprave, odlučiće na osnovu činjenica koje su utvrđene na usmenoj raspravi i na osnovu činjenica utvrđenih u upravnom postupku.

Ako Upravni sud na usmenoj raspravi utvrdi da je činjenično stanje drukčije od činjenica utvrđenih u upravnom postupku ili ako nađe da postupak nije pravilno sproveden, što je bilo od uticaja na rješenje upravne stvari, presudom će poništiti osporeni akt, odnosno drugu upravnu aktivnost.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, tuženi javnopravni organ čiji je akt, odnosno druga upravna aktivnost poništen, dužan je da postupi po presudi Upravnog suda i donese novi akt ili preduzme drugu upravnu aktivnost, osim u slučaju kad je Upravni sud sam meritorno odlučio u skladu sa članom 36 ovog zakona.

Kad odlučuje na nejavnoj sjednici, Upravni sud donosi odluku na osnovu činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku.

Ako Upravni sud na nejavnoj sjednici ocijeni da se spor ne može raspraviti na osnovu činjenica utvrđenih u upravnom postupku zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji protivurječnost u spisima predmeta ili su one u bitnim tačkama nepotpuno utvrđene ili je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja ili ako nađe da postupak nije pravilno sproveden što je bilo od uticaja na rješavanje upravne stvari, presudom će poništiti osporeni akt, odnosno drugu upravnu aktivnost.

U slučaju iz stava 5 ovog člana, tuženi javnopravni organ dužan je da postupi po presudi Upravnog suda i donese novi akt, odnosno preduzme drugu upravnu aktivnost.

Granice ispitivanja zakonitosti upravnog akta

Član 34

Zakonitost osporenog upravnog akta ili druge upravne aktivnosti Upravni sud ispituje u granicama tužbenog zahtjeva, pri čemu nije vezan razlozima tužbe.

Usvajanje ili odbijanje tužbe

Član 35

Presudom se tužba usvaja ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba usvaja, Upravni sud poništava osporeni akt, odnosno drugu upravnu aktivnost.

Presudom kojom se osporeni akt, odnosno druga upravna aktivnost poništava Upravni sud će odlučiti i o tužbenom zahtjevu za povraćaj stvari, odnosno za naknadu štete, ako utvrđeno činjenično stanje pruža pouzdan osnov za to. U protivnom, sud će uputiti tužioca da svoj tužbeni zahtjev može ostvariti u parničnom postupku.

Kad je tužba podnijeta zbog ćutanja uprave u skladu sa zakonom, a Upravni sud utvrdi da je osnovana, presudom će usvojiti tužbu i obavezati tuženi javnopravni organ da riješi predmetnu upravnu stvar.

Odlučivanje u sporu pune jurisdikcije

Član 36

Ako Upravni sud poništi osporeni akt, a priroda upravne stvari mu to dozvoljava, može sam odlučiti o predmetnoj upravnoj stvari, ako:

   1) je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi;

   2) bi poništenje osporenog akta i ponovno vođenje upravnog postupka izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi;

   3) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno da je činjenično stanje drukčije od onog koje je utvrđeno u upravnom postupku;

   4) je u istom sporu već poništen akt, a tuženi javnopravni organ nije u potpunosti postupio po presudi;

   5) je u istom sporu već poništen akt, a tuženi javnopravni organ nije donio novi akt u roku od 30 dana od dana poništenja ili u drugom roku koji je odredio Upravni sud; ili

   6) nadležni javnopravni organ nije donio akt u zakonom propisanom roku.

U slučaju iz stava 1 tač. 4, 5 i 6 ovog člana, Upravni sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti presudu.

Kad je Upravni sud već jednom poništio osporeni akt u istoj upravnoj stvari, dužan je da sam riješi predmetnu stvar po tužbi protiv novog akta javnopravnog organa u toj upravnoj stvari, kad priroda upravne stvari to dozvoljava.

Odluka iz stava 1 tač. 1 do 5 ovog člana i odluka iz stava 3 ovog člana u svemu zamjenjuje poništeni akt.

Donošenje odluke

Član 37

Kad odlučuje u vijeću, Upravni sud odlučuje većinom glasova članova vijeća.

O vijećanju i glasanju vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik, članovi vijeća i zapisničar.

Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka.

Sadržaj odluka

Član 38

Presuda sadrži: Grb Crne Gore; naziv "Upravni sud Crne Gore"; naznačenje da se donosi u ime Crne Gore; ime i prezime predsjednika vijeća, članova vijeća i zapisničara; ime i prezime i prebivalište ili boravište, odnosno naziv i sjedište tužioca, naziv i sjedište, odnosno ime i prezime i prebivalište ili boravište tuženog, ime i prezime i prebivalište, odnosno boravište zastupnika i punomoćnika stranaka; kratko naznačenje predmeta spora; datum kad je presuda donijeta i objavljena; izreku i obrazloženje koje mora biti odvojeno od izreke.

Rješenje sadrži: uvod i izreku, a obrazloženje ako se rješenjem odbija predlog stranke u vezi procesnog pitanja ili se rješava o predlozima stranaka koji su međusobno suprotni i u drugim slučajevima kad je to potrebno.

Pisano izrađenu presudu, odnosno rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.

Presuda, odnosno rješenje dostavlja se strankama u ovjerenom prepisu.

Troškovi postupka

Član 39

U upravnom sporu svaka stranka snosi svoje troškove, ako sud odlučuje na nejavnoj sjednici.

Ako sud odlučuje na usmenoj raspravi, troškovi se određuju u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.

VI. ISPITIVNJE SUDSKE ODLUKE I PONAVLJANJE POSTUPAKA

1. Sredstva protiv pravosnažne odluke

Vrste zahtjeva

Član 40

Protiv pravosnažne odluke Upravnog suda mogu se podnijeti:

   1) zahtjev za ispitivanje sudske odluke;

   2) zahtjev za ponavljanje postupka.

Zahtjev za ponavljanje postupka može se podnijeti i protiv odluke Vrhovnog suda donijete po zahtjevu za ispitivanje sudske odluke.

2. Zahtjev za ispitivanje sudske odluke

Pravo na podnošenje zahtjeva i nadležnost

Član 41

Zahtjev za ispitivanje sudske odluke mogu podnijeti stranke u upravnom sporu.

Nadležnost za odlučivanje

Član 42

O zahtjevu za ispitivanje sudske odluke odlučuje Vrhovni sud, u vijeću sastavljenom od troje sudija, po pravilu, na nejavnoj sjednici.

Razlozi za podnošenje zahtjeva

Član 43

Zahtjev za ispitivanje sudske odluke može se podnijeti zbog:

   1) povrede materijalnog prava;

   2) povrede pravila postupka u upravnom sporu koja je mogla biti od uticaja na rješavanje.

Način i rok za podnošenje zahtjeva

Član 44

Zahtjev za ispitivanje sudske odluke podnosi se Vrhovnom sudu, u roku od 20 dana od dana prijema pravosnažne odluke Upravnog suda.

Zahtjev za ispitivanje sudske odluke sadrži naznačenje odluke Upravnog suda čije se ispitivanje zahtijeva, kao i razloge i obim u kojem se ispitivanje zahtijeva.

Ako je zahtjev za ispitivanje sudske odluke nepotpun ili nerazumljiv, Vrhovni sud postupa shodno odredbama člana 21 ovog zakona.

Odbijanje zahtjeva

Član 45

Nedozvoljen, neblagovremen ili zahtjev za ispitivanje sudske odluke podnijet od neovlašćenog lica Vrhovni sud će odbiti rješenjem.

Ako Vrhovni sud ne odbije zahtjev za ispitivanje sudske odluke u skladu sa stavom 1 ovog člana, dostavlja ga protivnoj stranci koja može, u roku koji odredi sud, podnijeti odgovor na zahtjev.

Upravni sud i tuženi javnopravni organ dužni su da, bez odlaganja, dostave Vrhovnom sudu, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.

Način i granice odlučivanja po zahtjevu

Član 46

Vrhovni sud odlučuje u granicama podnijetog zahtjeva za ispitivanje sudske odluke, a na povrede pravila postupka u upravnom postupku koje su bile od uticaja na zakonito i pravilno rješavanje stvari pazi po službenoj dužnosti.

Odluke po zahtjevu

Član 47

Vrhovni sud presudom usvaja ili odbija zahtjev za ispitivanje sudske odluke.

Presudom kojom usvaja zahtjev za ispitivanje sudske odluke Vrhovni sud može ukinuti ili preinačiti odluku Upravnog suda i poništiti osporeno rješenje tuženog javnopravnog organa.

Ako Vrhovni sud ukine odluku Upravnog suda, predmet vraća Upravnom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. U ponovljenom postupku Upravni sud je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud.

Odluka iz stava 2 ovog člana, ne može se preinačiti na štetu stranke, ako je zahtjev za ispitivanje sudske odluke podnijela samo ta stranka.

3. Zahtjev za ponavljanje postupka

Razlozi za ponavljanje postupka

Član 48

Postupak okončan pravosnažnom odlukom ponoviće se na zahtjev stranke, ako:

   1) stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi upravni spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u tom sudskom postupku;

   2) je do odluke Upravnog suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili zaposlenog u sudu ili je odluka izdejstvovana prevarnom radnjom protivne stranke, njenog zastupnika ili punomoćnika ili nekog trećeg lica, a takva radnja predstavlja krivično djelo;

   3) je odluka Upravnog suda zasnovana na presudi donijetoj u krivičnoj ili građanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom;

   4) je isprava na kojoj se zasniva odluka Upravnog suda lažna ili lažno preinačena ili ako je svjedok, vještak ili protivna stranka, prilikom saslušanja pred sudom, dala lažni iskaz, a odluka suda se zasniva na tom iskazu;

   5) stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku Upravnog suda donijetu u istom upravnom sporu;

   6) zainteresovanom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu;

   7) je presuda Upravnog suda u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u istoj stvari.

Zbog okolnosti iz stava 1 tač. 1 i 5 ovog člana, ponavljanje postupka će se dozvoliti samo ako stranka, bez svoje krivice, nije bila u mogućnosti da te okolnosti iznese u ranijem postupku.

Rokovi za podnošenje zahtjeva

Član 49

Ponavljanje postupka može se tražiti, najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego što je postupak pred sudom završen, a taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje postupka u slučajevima iz člana 48 stav 1 tač. 1 do 6 ovog zakona, može se zahtijevati u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke, a u slučaju iz člana 48 stav 1 tačka 7 ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana saznanja za konačnu presudu Evropskog suda za ljudska prava.

Po proteku tri godine od dana pravosnažnosti sudske odluke, ponavljanje postupka ne može se dozvoliti.

Nadležnost za odlučivanje po zahtjevu

Član 50

O zahtjevu za ponavljanje postupka rješava sud koji je donio odluku protiv koje je podnijet zahtjev, u vijeću od troje sudija, po pravilu, na nejavnoj sjednici.

Sadržina zahtjeva

Član 51

Zahtjev za ponavljanje postupka naročito sadrži: naznačenje odluke suda povodom koje se traži ponavljanje postupka; zakonski osnov za ponavljanje postupka iz člana 48 ovog zakona, kao i dokaze, odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova; okolnosti iz kojih proizlazi da je zahtjev podnijet u zakonskom roku i dokaze o tome; u kom pravcu i u kom obimu se predlaže izmjena donijete odluke.

Odlučivanje po zahtjevu i dostavljanje zahtjeva na odgovor

Član 52

Sud će odbiti zahtjev za ponavljanje postupka rješenjem ako utvrdi da je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili da zahtjev nije blagovremen ili da stranka nije učinila vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje postupka.

Ako sud ne odbije zahtjev za ponavljanje postupka, zahtjev će dostaviti protivnoj stranci i zainteresovanim licima i pozvaće ih da u roku od osam dana dostave odgovor na zahtjev.

Odlučivanje o dozvoli za ponavljanje postupka

Član 53

Po isteku roka za dostavljanje odgovora na zahtjev za ponavljanje postupka, sud presudom rješava o zahtjevu.

Ako se ponavljanje postupka dozvoli, staviće se van snage osporena odluka, u cjelini ili djelimično.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati.

Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješiće se i o tužbi protiv upravnog akta ili druge upravne aktivnosti, kao o glavnoj stvari.

Pravna sredstva protiv odluke suda po zahtjevu za ponavljanje postupka

Član 54

Protiv odluke Upravnog suda donijete po zahtjevu za ponavljanje postupka, mogu se podnijeti pravna sredstva koja su dozvoljena u toj upravnoj stvari.

Primjena zakona u postupku ponavljanja

Član 55

U ponovljenom postupku primjenjuju se odredbe ovog zakona kojima je uređen postupak po tužbi u upravnom sporu, ako odredbama čl. 48 do 53 ovog zakona nije drukčije propisano.

VII. OBAVEZNOST PRESUDA

Pravne posljedice poništenja

Član 56

Kad sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, odnosno poništena druga upravna aktivnost preduzeta.

Ako, prema prirodi upravne stvari koja je bila predmet spora treba, umjesto poništenog akta, odnosno druge upravne aktivnosti donijeti drugi akt, odnosno preduzeti drugu upravnu aktivnost, tuženi javnopravni organ dužan je da taj akt donese, odnosno drugu upravnu aktivnost preduzme, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. Tuženi javnopravni organ je vezan pravnim shvatanjem Upravnog suda, kao i primjedbama tog suda u pogledu postupka.

Pravne posljedice nepostupanja po presudi

Član 57

Ako tuženi javnopravni organ, poslije donošenja presude Upravnog suda kojom se njegov akt poništava, ne donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, novi akt u tom postupku ili u tom roku ne donese akt o izvršenju presude Upravnog suda iz člana 35 stav 3 ovog zakona, stranka može, posebnim podneskom, tražiti donošenje takvog akta.

Ako tuženi javnopravni organ ne donese akt iz stava 1 ovog člana, u roku od sedam dana od dana podnošenja podneska, stranka može tražiti donošenje takvog akta od strane Upravnog suda.

Po zahtjevu iz stava 2 ovog člana, Upravni sud će zatražiti od tuženog javnopravnog organa obavještenje o razlozima zbog kojih nije donio akt. Tuženi javnopravni organ je dužan da ovo obavještenje dostavi odmah, a najkasnije u roku od sedam dana.

Ako u roku iz stava 3 ovog člana, tuženi javnopravni organ ne dostavi obavještenje ili dostavljeno obavještenje ne opravdava neizvršenje presude Upravnog suda iz člana 35 stav 3 ovog zakona, Upravni sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tuženog javnopravnog organa.

Rješenje iz stava 4 ovog člana, Upravni sud će dostaviti organu nadležnom za izvršenje upravnog akta, i o tome istovremeno obavijestiti organ koji vrši nadzor nad tim organom.

Organ nadležan za izvršenje upravnog akta, dužan je bez odlaganja da izvrši rješenje iz stava 4 ovog člana.

Pravne posljedice ponovljenog nepostupanja po presudi

Član 58

Ako tuženi javnopravni organ, nakon što Upravni sud poništi akt tog organa, ne donese akt u skladu sa presudom suda, a tužilac podnese novu tužbu, sud će poništiti osporeni akt i, po pravilu, sam riješiti upravnu stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt tuženog javnopravnog organa.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, Upravni sud obavještava organ koji vrši nadzor nad radom tuženog javnopravnog organa koji nije postupio u skladu sa presudom Upravnog suda.

Organ koji vrši nadzor nad tuženim javnopravnim organom dužan je da obavijesti Upravni sud o preduzetim mjerama, u roku do 30 dana.

Organ nadležan za izvršenje odluke

Član 59

Odluke suda donijete u upravnom sporu izvršava organ nadležan za izvršenje upravnog akta ili druge upravne aktivnosti, u skladu sa zakonom.

Ako je Upravni sud rješavao na osnovu člana 36 ovog zakona, a odlukom Upravnog suda je utvrđena novčana obaveza javnopravnog organa, odluka se izvršava u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

VIII. PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Član 60

Postupci koji do dana primjene ovog zakona nijesu pravosnažno okončani, okončaće se po odredbama ovog zakona.

Član 61

Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o upravnom sporu ("Službeni list RCG", broj 60/03 i "Službeni list CG", broj 32/11).

Član 62

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", a primjenjivaće se od 1. jula 2017. godine.

Broj: 23-1/15-19/9

EPA 954 XXV

Podgorica, 30. jul 2016. godine

Skupština Crne Gore 25. saziva

Predśednik,

Darko Pajović, s.r.